AMERIČKA STUDIJA

Mjere štednje ne izazivaju izborni poraz

  • Autor: tportal.hr/hina
  • Zadnja izmjena 19.11.2010 15:27
  • Objavljeno 19.11.2010 u 14:30
porez

porez

Izvor: Corbis / Autor: Matthias Kulka/Corbis

Uvriježilo se vjerovanje da izbore gube vlade koje provode strogu štednju i povećavaju poreze, međutim nova studija i nedavni pokazatelji nekih europskih zemalja potvrđuju kako to i nije uvijek točno

Reizbor latvijske vlade početkom listopada potvrdio je da birači poštuju političare koji traže goleme žrtve u vrijeme krize. Premijer Valdis Dombrovskis srezao je plaće javnog sektora za 50 posto u Latviji teško pogođenoj recesijom i nezaposlenošću, no birači su ga opet birali uvjereni da je počistio nered koji su drugi za sobom ostavili.

Sličnu su poruku odaslali grčki lokalni izbori prošlog vikenda, inače prvi izborni ispit u zemlji eurozone koja se odlučila na stroge mjere štednje. Stranka premijera Georgea Papandreoua, koji je zaprijetio raspisivanjem prijevremenih općih izbora ako izgubi na lokalnima, izašla je ojačana u Ateni gdje su nakon 25 godina socijalisti preuzeli vlast od desnice.

Grci su masovno prosvjedovali protiv mjera štednje, no 'istodobno su izborima poručili da alternative nema i da je Papandreou najbolja osoba koja će se uhvatiti u koštac s krizom', analizira Costas Panagopoulous, voditelj agencije za ispitivanje mnijenja ALCO.

Kriza je teško pogodila Portugalce, Španjolce i Britance koji tek trebaju osjetiti pun učinak mjera štednje što su ih njihove vlade najavile, dok bi u Irskoj za nekoliko mjeseci mogao biti smijenjen vrlo nepopularan premijer Brian Cowen koji ima tijesnu većinu u parlamentu.

S dolaskom 2011. godine bijes javnosti mogao bi rasti diljem Europe zbog smanjenja plaća, zamrzavanja mirovina i povećanja poreza te izazvati pad vlada, što se već dogodilo u brojnim državama.

No, lideri koji uvode nepopularne mjere ne moraju uvijek zbog toga platiti i najveću cijenu, pokazala je nova studija koju su izradili ekonomisti s američkih sveučilišta: Alberto Alesina s Harvarda, Dorian Carloni s Berkeleya i Giampaolo Lecce sa sveučilišta New York.

Autori su usporedili najveće mjere štednje provedene u 10 zemalja članica OECD-a u 30 godina i otkrili kako nema dokaza da su vlade koje su ih uvele zbog toga izgubile izbore.

Naprotiv, često ih birači manje kažnjavaju, navodi Alesina i citira primjer Grčke.

Papandreou je prije godinu i pol dana pobijedio konzervativce za čije su vladavine javni dug i deficit narasli te izmaknuli kontroli. No pokazalo se da su konzervativci lažirali podatke kako bi prikrili stvarnu sliku i zato je bijes javnosti uvelike mimoišao Papandreoua.

Vlada španjolskog premijera Josea Luisa Rodrigueza Zapatera nema tu povlasticu da krivi oporbu za gospodarske teškoće, jer je na vlasti od 2004. godine. No unatoč 20-postotnoj nezaposlenosti i slabu rastu Španjolci bi 2011. opet mogli birati Zapatera koji je uveo reforme, povećao poreze i rekonstrukcijom vlade ulio novu vjeru biračima.

Iz sličnih su razloga rekonstrukciju vlade proveli i Papandreou i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy

Dominique Moisi, viši savjetnik u Francuskom institutu za međunarodne odnose u Parizu ocjenjuje da je šok izazvan dužničkom krizom u Europi probudio 'nov realizam' u europskim građanima koji sada priznaju da su živjeli iznad svojih mogućnosti i spremni su podnijeti žrtve i ne moraju nužno kriviti svoje lidere.

Međutim, ima i stručnjaka koji predviđaju da razumijevanje neće biti duga vijeka dođe li do još većih rezanja. Ti stručnjaci ističu da će Irska biti spremna ponijeti veći teret, kao što su to bili spremni i Latvijci, no za drastične mjere neće biti spremne mediteranske zemlje koje nemaju tradiciju proračunske discipline.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi