Dan nakon službenog posjeta Budimpešti, gdje su hvalili status mađarske i hrvatske manjine u dvije zemlje, Milanović i mađarski predsjednik Tamas Sulyok subotu provode u susretu s dvjema zajednicama s obje strane granice. Mađara je u Hrvatskoj oko 10 tisuća, a Hrvata u Mađarskoj oko 50 tisuća, prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Dvodnevni susreti dvojice čelnika događaju se uslijed napetosti između dviju zemalja zbog opskrbe Mađarske putem hrvatskog naftovoda Janafa. Šef mađarske diplomacije Peter Szijjarto je Hrvatsku nedavno optužio za „ratno profiterstvo” tvrdeći da je povećala cijene tranzita, što službeni Zagreb negira.

Milanović se u petak u Budimpešti sastao i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, a u subotu ujutro je na Facebooku objavio da nakon tog razgovora „vjeruje da je otvoren dodatni prostor za dogovor o energetskoj suradnji koja će biti na korist i Hrvatskoj i Mađarskoj”.

„Uz međusobni dijalog i uvažavanje obostranih interesa” međusobne različite pozicije Zagreba i Budimpešte „nisu nepremostive”, napisao je hrvatski predsjednik.

Sulyok i Milanović prvo su posjetili Bilje kraj Osijeka gdje su u ulici koja nosi ime po Šandoru Petefiju, mađarskom pjesniku i revolucionaru iz 19. stoljeća, posjetili Demokratsku zajednicu Mađara Hrvatske.

Potom su se uputili u četiri kilometara udaljeno Kopačevo gdje su se obratili pripadnicima mađarske manjine u tamošnjem Domu Mađara, smještenom u ulici Ferenca Kiša, narodnooslobodilačkog borca, zapovjednika bataljuna koji je nosio Petefijevo ime.

Realiziran financijskom potporom hrvatske vlade i otvoren 2021., dom je mjesto susreta za četristotinjak Mađara koji žive u tom baranjskom mjestu.

„Gledano s aspekta Europe, vjerujem da možemo bez zadrške reći da je riječ o politički uzorno uređenim statusima naših manjina”, rekao je Milanović okupljenim Mađarima.

Dodao je da će „ustrajnost” na zadržavanju tog uzornog statusa „i dalje biti od najveće važnosti za razvoj naših ukupnih odnosa” te „lakmus papir svijesti da smo upućeni jedni na druge bez obzira na pojedine, potpuno normalne razlike u našim državnim interesima”.

Mađarski predsjednik je sugerirao da bi običaj posjeta dviju manjina „mogao prerasti u naviku”. Sulyok, Orbanov saveznik, govorio je o „zamršenom svijetu i turbulentnim vremenima u kojima je gotovo moderno ne pripadati nigdje”.

Društvo je danas atomizirano, zajednice fragmentirane, a nacija se smatra zastarjelim konceptom, ustvrdio je. Alternativa takvoj filozofiji je nacionalni identitet kao temelj pojedinca i njegove budućnosti. „Biti Mađar, ali i Hrvat, znači ponos i podršku”, naglasio je Sulyok.

Predstavnik mađarske manjine u Hrvatskoj i zastupnik u Saboru Robert Jankovics je ocijenio da su odnosi dviju zemalja na političkoj razini u proteklih četiri do pet godina "gori nego što su navikli”, no da taj trend nije vidljiv između stanovnika dviju zemalja koji ostaju odlični.

Rekao je da je mađarska zajednica dala jako puno za Hrvatsku, što potvrđuju nadgrobni spomenici u istočnoj Slavoniji , ali da je dugo osjećala da je „dala više nego što je dobila nazad”.

Jankovics je naglasio da se u posljednjih deset godina to „nadoknađuje” i da je u tom razdoblju učinjeno više nego u dvadeset godina koje su mu prethodile.

„Razvijamo naša mjesta, gradimo i obnavljamo naše škole, vrtiće i crkve, osiguravamo primjerene uvjete i i dovoljno sredstava za rad naših udruga, postajemo nezaobilazni čimbenik mađarsko-hrvatskih odnosa te iz godine u godinu preuzimamo sve veću odgovornost u javnom životu Hrvatske, na nacionalnoj, ali i na lokalnoj razini”, rekao je Jankovics.

Milanović i Sulyok su se nakon Kopačeva se uputili preko 'nevidljive' šengenske granice u Pečuh gdje će u koncertnoj dvorani Kodaly, koja se smatra jednom od najljepših u Mađarskoj, sudjelovati na obilježavanju 30. obljetnice Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj i 35. obljetnice Saveza Hrvata u Mađarskoj.