„Kakva su hrvatska iskustva s uvođenjem eura, za zaključak je rano. Ali, ono što vidimo je nezapamćeno divljanje cijena i neravnoteža u cijenama. Cijene nekretnina strahovito rastu, neke su razlike u cijenama teško objašnjive“, rekao je predsjednik Republike Zoran Milanović odgovarajući u ponedjeljak na pitanje novinara iz Bugarske o hrvatskom iskustvu nakon uvođenja eura i što savjetuje Bugarskoj koja je odlučila ući u eurozonu, izvijestili su iz Ureda predsjednika RH.

„Svaka država zna što je za nju najbolje. Financije su srce funkcioniranja države. Bugarska će odlučiti sama za sebe, uskladila se s postojećim kriterijima kao što su deficit i inflacija. Najporaznije je kada netko kaže da nacionalna valuta ničemu ne služi, to je pregaženo u povijesti. Ne, nije. Nacionalna valuta uvijek ima potencijal zaštite nacionalnog interesa“, dodao je predsjednik Milanović nakon sastanka s predsjednikom Republike Bugarske Rumenom Radevom koji je stigao u službeni posjet Republici Hrvatskoj.

Dvojica predsjednika razgovarala su i o situaciji na jugoistoku Europe te perspektivi članstva u Europskoj uniji za države zapadnog Balkana. Na pitanje o odnosu Bugarske i Sjeverne Makedonije koja stoji na putu prema EU zbog bugarske blokade, predsjednik Milanović je između ostaloga odgovorio: „Ovo pitanje je u stvari unutarnje političko pitanje Bugarske i Makedonije, pri čemu sam prije par godina stao na makedonsku stranu. Prošlo je dosta vremena, promijenile su se vlade i sada mislim da to međusobno moraju riješiti. Bugarska je u EU, Makedonija nije, a ja više neću sebe dovoditi u situaciju da žalim nekoga zato što ne može ući u EU jer - postoji život i mimo EU. Meni se čini da je to sada samo pitanje što Makedonija želi sa sobom. Ako tu ne želi popustiti, neće propasti ako ne uđe u EU“.

Komentirao je i stav mnogih u Europi da je izglednije da će Ukrajina postati članica EU prije država jugoistoka Europe: „Meni nije, meni je sve izglednije da se taj cinizam i bezobrazluk određenih europskih struktura ne zaustavlja. Ukrajina je zemlja u ratu, bez jasno definiranog teritorija koja se nije u stanju sama financirati. Reći da je ona bliže članstvu u EU nego Crna Gora i Sjeverna Makedonija je uvreda tim državama. To je prije svega nepošteno i nije ljudski“.

U tom je kontekstu podsjetio i na stroge kriterije koje je Hrvatska morala ispuniti da bi ušla EU. „Ni Poljska, ni Češka, ni Mađarska – nitko od njih nije morao ispuniti uvjete koje je ispunila Hrvatska. To je činjenica. Jesmo zbog toga ljuti ili ogorčeni? Uopće ne. To je bila tada realnost. Svjestan sam da će i neke od država zapadnog Balkana – ako uđu u EU – ući slabije pripremljene nego što je bila Hrvatska. Ali, to nije slučaj s Ukrajinom i tko god to govori i pravi se da ne vidi – ne radi dobro Ukrajini. Toj zemlji treba pomoći da opstane“.  

Predsjednik Milanović je komentirao i uvođenje američkih carina za EU. „Vidjeli smo ovih dana da je Amerika – predsjednik Trump, jer nikoga drugoga se ne pita – odlučila uvesti carine od 30 posto na europske proizvode. Tako štite američke proizvode. Pa će tako ići i prema Kinezima. Ali, Amerika je desetljećima imala egzorbitantnu privilegiju i ogroman benefit od toga što ima dolar kojim može manipulirati kako hoće. Taj deficit, koji je Kina gomilala u dolarima ili vrijednosnim papirima u dolarima, vraćao se u Ameriku u investicije od kojih su profitirali ljudi poput Trumpa. Amerika ne može imati i jedno i drugo, ne može imati potpunu zaštitu carinama svega onoga što želi proizvoditi i izvoziti i istovremeno manipulirati dolarom“, rekao je predsjednik Milanović.

O sastanku s predsjednikom Bugarske i odnosima dviju država predsjednik Milanović je kazao: „S predsjednikom Radevom se može otvoreno razgovarati o svim teškim pitanjima današnjeg svijeta u kojem živimo, pa je tako bilo i danas. Odnosi Hrvatske i Bugarske su dobri i ne vidim nikakve izazove ni u sadašnjosti ni u budućnosti“. Tema razgovora, kako je rekao, bila je i situacija u kojoj se nalazi Europa te stanje oružanih snaga u europskim državama: „Sposobnost obrane i cijene naoružanja su neopisivo visoke. To su teme koje spadaju u temeljne državne poslove, a to su obrana, nacionalna sigurnost, financije“.

„Hrvatska i Bugarska važan su faktor kada je u pitanju sigurnost i stabilnost jugoistočne Europe i to ne samo kao članice NATO-a i Europske unije, nego i kao dvije države koje dijele odgovornost za stabilnost i prosperitet regije. Tu treba posebno naglasiti proširenje EU na zapadni Balkan budući da se događaju duboke geopolitičke promjene. Pojedinačne zasluge svake države trebaju ostati ključan element u procesu integracije“, kazao je predsjednik Radev dodavši kako Europska unija treba imati veću odgovornost ne samo za vlastitu obranu nego i za izgradnju dinamičnog i konkurentnog gospodarstva, što bi trebao biti prioritet.

„Naše dvije države trebaju nastaviti razvijati vlastite obrambene sposobnosti kako bismo doprinijeli osiguravanju mira i sigurnosti. Također trebamo raditi na obrambenim sposobnostima NATO-a kao i na osiguravanju veće sigurnosti u Europi. Uz to, naše dvije države imaju sve veću ulogu u osiguravanju energetske sigurnosti kao i u njenoj diversifikaciji ne samo naših država već i susjednih država u regiji. Nastavit ćemo, kao što radimo i sa Hrvatskom, raditi više kako bi osigurali izgradnju većeg povjerenja između svih sudionika tog procesa bazirajući se na principima dobrosusjedstva i inkluzivnosti“, naglasio je bugarski Predsjednik.