'Drugim riječima, žele da ubijemo rast bilo kakav? Sada dolazimo do političkog pitanja. Hrvatska neće biti Grčka, što god Europska komisija mislila. Mi ćemo to poštivati, ali Hrvatska neće biti Grčka, tim više što se nismo tako zaduživali i što nismo članica eurozone, što nas nisu drugi financirali. Ići ćemo prema tome cilju da smanjimo deficit, ali nećemo dopustiti da se radikalnim mjerama zatuče ono malo što imamo. To je jasan politički stav, uz dužno poštovanje prema svima. Ovaj postupak pregovora u kojem EK ima zadatak, naročito njeni činovnici, da inzistiraju na jednome, ali nacionalne države vode demokratski izabrane vlade. Što se mene tiče, volim Europsku uniju, međutim isto tako smatram da imamo dovoljno Europe da neke stvari moramo popraviti, ali da smo tu gdje jesmo i da tu moramo ostati sljedećih 10 godina, a ne mijenjati pravila i ugovore u svakom izbornom ciklusu', kazao je Milanović, prokomentiravši reakciju Europske komisije na rebalans proračuna.

Novinari su Milanovića upitali što ako Europska komisija zaprijeti sankcijama za kojima može posegnuti u sklopu procedure prekomjernog deficita. 'Nema sankcija, naročito ne u ovoj fazi. Vidjeli ste što je neki dan rekao MMF, to je vrlo važna stvar, jer imate jednu još snažniju ustanovu od EK u tom segmentu. Oni kažu jedno, bez utjecaja politike i europskih izbora koji su za dva mjeseca, i imate Komisiju u kojoj sjede političari. Ja ovo slušam kao jedan stav, ali najbitnije je za Hrvatsku što misle tržišta i što misli financijski svijet koji su čuli MMF. Hrvatska u ovom trenutku definitivno radi, ide naprijed, ali, ponavljam, nećemo dopustiti da se radikalnim rezovima u prvoj godini zatuče rast. To je politički stav ove Vlade i on će takav biti', poručio je jasno Milanović.

Na stav Europske komisije Milanović je reagirao na press konferenciji posvećenoj rebalansu proračuna. Kako je kazao, rebalans je samo politička poruka Vlade da su reforme započele, a procedura prekomjernog deficita samo je poticaj Vladi da smanji deficit.

'Umjesto zaduživanja Vlada se opredijelila za smanjivanje potrošnje i deficita, a u ovoj godini to će biti četiri milijarde kuna. Puno, ali manje od preporuke EK. To je predmet razgovora i drugačijih pogleda, MMF-a, kojeg samo slušamo i EK, koja razmišlja drugačije od MMF-a. Ali na kraju je to naša politička odluka', rekao je Milanović.

Smanjuje se potrošnja, ali minimalno na teret građana, rekao je Milanović. 'Nema rezanja mirovina, plaća ili porodiljnih naknada, a smanjit će se plaće državnih dužnosnika za šest posto, što je mali iznos, ali simbolički važno. Nema novog poreznog tereta za građane. Povećanje doprinosa za zdravstvo s 13 na 15 je bilo nužno jer se nakon smanjenja prije dvije godine stalnim prelijevanjem iz jednog razdoblja u drugo stvarao deficit u zdravstvu koje smo morali sanirati, no radi se zapravo o krpanju gubitaka', rekao je Milanović, dodavši da će se HZZO izvući iz proračuna te da će više funkcionirati kao osiguravajuće društvo.

Teret za poduzetnike, koji će se stvoriti povećanjem doprinosa, Vlada će, kaže premijer, sanirati nizom drugih mjera - i dalje će se nastaviti ukidati parafiskalni nameti, daljnjim olakšavanjem investicija, ali i poticanjem izvoza.

'Preko HBOR-a se više neće financirati tko zna kakve stvari, pri čemu ne kažem da je to bilo nezakonito, ali je bilo nepotrebno. HBOR će biti teren za izvoznu disciplinu. Onaj koji je u stanju izvozno konkurirati, taj će biti i privilegiran. To će biti pozitivna diskriminacija izvoznika i tome ta banka mora služiti, ničemu drugome', rekao je Milanović.

Osvrnuo se i na vraćanje beneficiranih mirovina u I. stup. 'To se uplaćivalo u II. stup, da bi se kada ti osiguranici odu u mirovinu to vratilo u I. stup i država kroz proračun jamčila za beneficirane mirovine - to je od početka bio promašaj. Kako god Europska komisija gledala na prijenos tih sredstava iz II. stupa u državni proračun, mi ćemo taj novac prenijeti kroz dvije godine zato što je tom novcu mjesto u I. stupu. Taj novac je iz nejasnih razloga bio na krivom mjestu. Što se tiče strukturnog prihoda, imat ćemo godišnji prihod od preko pola milijarde s osnove doprinosa za te osiguranike, mimo pet milijardi koje ćemo koristiti za tekuću likvidnost', rekao je Milanović, dodavši da je i to politička odluka.

Cilj je, kazao je Milanović, da se prve godine, a tako razmišlja i MMF, ne ide s preradiklanim mjerama koje bi išle na štetu gospodarstva. 'Nastavljamo razgovarati s Europskom komisijom. Strukturne i fiskalne prilagodbe se nastavljaju, politički s minimalnim negativnim učincima na građane', ponovio je Milanović.

Novinari su Milanovića upitali što ako ne bude rasta od 0,2 i ako bude pad od jedan posto. 'S Unijom pregovaramo i to su napuci i preporuke i nećemo ih ignorirati, ali vidjeli ste da se ovdje pojavila misija MMF-a, ali svoje prosudbe šalju u državne članice MMF-a. Oni se ne slažu s EK, što ne znači da je njihovo mišljenje dijametralno suprotno, ali nije ni isto. Najgore što možemo napraviti je da se oglušimo na preporuke, a mi to ne radimo. Naš je stav, kao i stav MMF-a. da u ovoj godini trebamo napraviti vidljive pomake strukturne naravi, kao i neke koji to nisu poput prebacivanje beneficiranih mirovina, i vidjeti što raditi dalje. Hrvatska je već ovim rebalansom napravila jasan korak. Možda smo to trebali napraviti u 11. ili 12. mjesecu, do donošenja ovog proračuna', kazao je Milanović.

Upitan što je s porezima na štednju i imovinu, Milanović je rekao da u Vladi još nisu spremni na uvođenje tih poreza te da će to biti krajnja mjera. 'Ako će se i uvoditi, to će ići lokalnoj samoupravi', rekao je Milanović.