Dan nakon što je priopćenjem poručio kako je 'povezivanje izbora predsjednika Vrhovnog suda s izborom ustavnih sudaca podrivanje ustavnog poretka', naglasivši kako u tome neće sudjelovati, Zoran Milanović obratio se javnosti iz Čakovca gdje sudjeluje na obilježavanju Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom
'Ne mogu upakirati taj paket sudaca Ustavnog i Vrhovnog suda. Ja sam nadležan za predlaganje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Na HDZ-u i Plenkoviću je da odluče hoće li ili neće. Ovo otezanje već nije dobro jer je bačena mrlja na osobu koja je potpuno čista. Pokušava je se dovesti u vezu s nekim špijunskim pričama. To je nisko. I prethodnu kandidatkinju su blatili', rekao je.
'Iz zadnjih Plenkovićevih riječi ispada: tko god omogući da on dobije dva ustavna suca - on će pustiti bilo kojeg kandidata. Sad, koliko je to vjerodostojno? S druge strane imamo 90 mjesta u diplomaciji za popuniti. E, tu vrijedi pravilo - svakog ćemo divanit do sabaha sa šejtanom. Pa to je nemoguće. A oko ustavnih sudaca bi se dogovorio sjekirom - meni sve, vama ništa', dodao je predsjednik Milanović.
Komentirajući izbor sudaca Ustavnog suda još je rekao: 'Ja nisam nadležan za to. Mogu samo gledati i konstatirati kako je bilo prije godinu i pol dana, kako je onih upražnjenih 10 mjesta popunjeno. Pola-pola, kao i 2016. godine. O tome neka razgovara s opozicijom. Za razliku od sudstva koje je neovisno i mora biti strogo posvećeno zakonu i pravdi, ustavni suci su u velikoj mjeri, nažalost, politički ljudi. Vlastima uopće nije svejedno tko će bit na tim mjestima i kako će se te dužnosti popunjavati. I to Plenkovića očito brine, ali ja mu nisam adresa za to'.
Što se tiče Vrhovnog suda, podsjetio je kako 'imamo jednu ozbiljnu kandidatkinju'. 'Čak je obavila razgovor s Plenkovićem i rečeno joj je da se javi. Ne mogu to protumačiti drugačije nego da će biti izabrana. I onda smo stali. Čak i kad bih htio trgovati, ja nemam s čim', rekao je dodao kako mu 'nije svejedno hoće li Hrvatska imati predsjednicu Vrhovnog suda ili neće i tko će to biti'. S obzirom da se otvorilo i pitanje o sumnjama u sutkinju koju predlaže za predsjednicu Vrhovnog suda, Milanović je potvrdio kako se 'obratio sigurnosnoj agenciji povodom te osobe'. 'Tražio sam generalno stav ima li bilo kakve prepreke kod te osobe i dobio sam odgovor da nema. I tako uvijek radim', rekao je.
vezane vijesti
Vezano uz temu izbora ustavnih sudaca, Milanović je još rekao kako 'u proceduri ne može sudjelovati, nisam predlagatelj, neka se dogovore'. 'Neću ni zapomagati da ne miješaju ta dva postupka. Ta voda je već kontaminirana i tu povratka nema. Na čelu Vrhovnog suda će, što se mene tiče, doći još jedna vrlo stručna i politički neutralna osoba. To je moj doprinos. Nakon agonije koja traje već pola godine' zaključio je Milanović na tu temu.
Govorio je i o imenovanjima hrvatskih diplomata i rekao: 'Jasno je da Plenković ne želi dogovor. Svaki dogovor i svaka promjena postojećeg stanja, njemu reže bilancu. Ono što je standard i prag ispod kojeg on ne želi ići je totalna kontrola nad diplomacijom - od portira do zadnjeg ambasadora i naravno ministarstva. U Ustavu jasno stoji kako se biraju veleposlanici i kakva je čija uloga u procesu formiranja vanjske politike. On to sistemski uništava i gazi. To je ponašanje koje je duboko protivno i duhu i slovu Ustava. To može jer je svjestan da nema nikakvih posljedica. Građani to ne vide, čak i osjećaju neku vrstu prezira prema diplomatima. I Plenković s time može manipulirati'.
Podsjetimo, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je u srijedu da HDZ želi vezanim imenovanjem izabrati predsjednika Vrhovnog suda i tri ustavna suca tako da dva predloži parlamentarna većina, a jednoga oporba, na što su zaredale reakcije oporbe, kao i samog Milanovića.
Milanovićevo upozorenje
Priopćenje Ureda predsjednika RH Zorana Milanovića poslano u četvrtak navečer:
'Sukladno odredbi čl. 94. st.2. Ustava Republike Hrvatske kojom je Predsjedniku Republike dana obveza brige za redovno i usklađeno djelovanje kao i za stabilnost državne vlasti, te vodeći računa o ustavnom načelu trodiobe vlasti, neovisnosti sudbene vlasti kao i o načelima i odredbama o položaju, a posebice o neovisnosti Ustavnog suda, dužan sam upozoriti predsjednika Vlade Republike Hrvatske na sljedeće:
1. Sudbena vlast u Republici Hrvatskoj je samostalna i neovisna, a Vrhovni sud Republike Hrvatske, kako najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Predsjednika/icu Vrhovnog suda bira Hrvatski sabor na prijedlog Predsjednika Republike, a uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskog sabora i opće sjednice Vrhovnog suda. Vlada Republike Hrvatske i predsjednik Vlade ne sudjeluju postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda, niti je taj izbor na bilo koji način povezan s bilo kojim drugim postupkom biranja članova sudbene, zakonodavne ili izvršne vlasti.
2. Izjava predsjednika Vlade iz koje nedvojbeno proizlazi kako će se izbor predsjednika/ce Vrhovnog suda 'vezati' uz izbor ustavnih sudaca predstavlja kršenje Ustava i zakona, kao i omalovažavanje i podrivanje neovisnosti sudbene vlasti. Njegov javni poziv na političku 'trgovinu' u procesu izbora najviših dužnosnika Vrhovnog suda i sudaca Ustavnog suda nezabilježen je u hrvatskoj povijesti i izravno je usmjeren na podrivanje ustavnog poretka.
3. Pozivam predsjednika Vlade da poštuje pravo Hrvatskoga sabora, odnosno pravo saborskih zastupnika da u okviru svojih mandata obave svoju ustavnu i zakonsku dužnost te izaberu čelnika Vrhovnog suda bez da ih tjera na bilo kakvu 'trgovinu' ili druga protuustavna i nezakonita ponašanja.
4. Ističem da kao Predsjednik Republike nisam sudjelovao i neću sudjelovati ni u kakvoj političkoj 'trgovini' oko izbora predsjednika/ce Vrhovnog suda i povezivanju tog izbora s biranjem ustavnih sudaca.
5. Što se Ustavnog suda Republike Hrvatske tiče, podsjećam kako se suci Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru. Vlada Republike Hrvatske ni kod ovog izbora nema bilo kakvu ustavnu ulogu. Suci Ustavnog suda se ne smiju birati po kriteriju pripadnosti ili bliskosti bilo kojoj vladajućoj ili oporbenoj stranci.
6. Izbor ustavnih sudaca kakav predlaže predsjednik Vlade značio bi ponovnu stranačku okupaciju Ustavnog suda i otvoreno priznanje kako se od Ustavnog suda traži i očekuje donošenje odluka u skladu s očekivanjima Vlade. Ovo upravo potvrđuje ono sto je bilo očito, a to je da je prethodni sastav Ustavnog suda postupao i odlučivao isključivo na temelju naputaka koje su dobivali iz Vlade. Do sada, očito, prikriveno postupanje predsjednika Vlade da Ustavni sud pretvori u produženu ruku izvršne vlasti sada je jasno pokazano. Pozivam Hrvatski sabor na odgovorno odlučivanje, dakle da odbaci taj nedemokratski i u biti opasan naum predsjednika Vlade. Ustavni sud ne smije postati ekspozitura bilo koje stranke', priopćio je Ured predsjednika u četvrtak.
Mark Rutte
Osvrnuo se i na dolazak čelnog čovjeka NATO-a u ponedjeljak u Hrvatsku.'On je dobrodošao, ali ne donosi nikakve odluke, a kada govori nije jasno u čije ime govori', rekao je.
O Grenlandu
O želji američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme Grenland, prekomorski danski teritorij, predsjednik Milanović je rekao: 'To je danski teritorij, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne'. Američke pretenzije prema Grenlandu ocijenio je 'kao dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija'.
Rekao je da Grenland 'za američku sigurnost ne predstavlja ništa'.
'Bude li jednog dana nešto i predstavljao, tad neće biti ni Europe ni Amerike jer to znači da će se arktički led otopiti do te mjere da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne u Washingtonu', rekao je Milanović dodavši da je SAD pokazao koliko mu je bitan Grenland time što je zatvorio dvije od tri vojne baze na otoku.
Milanović je umjesto Grenlanda 'sugerirao' Svalbard, otočje koje zbog Golfske struje nije okovano ledom.
Koalicija voljnih
'Europska unija mora konačno shvatiti što je i gdje pripada. Ona nije sila na način na koji to drugi jesu jer je sastavljena od dvadeset i više nacionalnih država koje su heterogene i koje nikada neće moći funkcionirati kao jedan centar volje odlučivanja i politike', rekao je još Milanović istaknuvši kako je jedan od dokaza za to i tzv. Koalicija voljnih. 'Koalicija voljnih u kojoj bi svi trebali razmišljati kao jedan - to je nemoguće. Hrvatski interesi neće uvijek biti isti kao francuski ili britanski. I nije moguće da uvijek svi dižemo iste ruke, jer to znači da netko misli za nas. A mi imamo svoju glavu, koja možda nije savršena, ali imamo svoje interese. Bez zlobe, bez spletki, ali naprosto o svojoj sudbini ćemo odlučivati, koliko god je to moguće, sami', smatra Milanović.
Novac za Ukrajinu i brodovi
Komentirao je novac, 15 milijuna eura, koji je Hrvatska nedavno dala za Ukrajinu i pri tome upozorio kako Vlada istovremeno ne želi dati 12 milijuna eura za završetak gradnje hrvatskih ophodnih brodova. 'Vlada se neki dan pohvalila da je Ukrajini dala 15 milijuna eura, za Hrvatsku to nije beznačajan novac. Koliko je taj novac siguran u Ukrajini? Sigurniji nego u rukama HDZ-ovaca, ali taj novac je otišao', rekao je i podsjetio da je prije skoro 12 godina, dok je on bio predsjednik Vlade, ministar Kotromanović s brodogradilištem u Splitu potpisao ugovor za izgradnju pet ophodnih obalnih brodova.
'Posao je dobilo naše brodogradilište. Godinu i nešto kasnije promijenila se vlast i do danas su isplovila samo dva broda. Ostali stoje na navozu i na njih se upisao vlasnik, privatnik. Od tih brodova neće biti ništa. Vlada, Plenković je naprosto odustao od tih brodova. Država se spori s izvođačem, Brodogradilištem u Splitu, oko 12 milijuna eura. Dakle, 12 milijuna eura stoje između odluke da se ti brodovi završe, da isplove, da viju hrvatsku zastavu na hrvatskom moru ili da ostanu u rezalištu i da ostanemo bez svega. U međuvremenu tovare se milijarde za tuđe proizvode, plaćaju se neke vrste iznude Francuzima za nadogradnju aviona koje si prethodno kupio', istaknuo je Milanović koji smatra da je hrvatska Vlada već odavno trebala riješiti spor s brodogradilištem u Splitu.
