hot spot na granici

Migrantska kriza: Hrvatskoj je namijenjena uloga granične države, stražara koji će odrađivati policijski posao

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 26.10.2018 19:00
  • Objavljeno 26.10.2018 u 19:00
Migranti kod graničnog prijelaza Maljevac

Migranti kod graničnog prijelaza Maljevac

Izvor: Cropix / Autor: Robert Fajt

Iako nas premijer Andrej Plenković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović mjesecima, ako ne i dulje, uvjeravaju da Hrvatska neće postati migrantski hot spot, čini se da se taj hot spot ipak stvorio na našoj granici stotinjak kilometara od Zagreba. Takva koncentracija migranata i izbjeglica zahtijevat će neprestan angažman nadležnih službi, što praktički znači da smo postali takozvana 'granična država' i namijenjena nam je uloga stražara Europske unije, smatraju stručnjaci s kojima smo razgovarali

Proteklih dana svjedočili smo napetim situacijama na graničnom prijelazu Maljevac, gdje se masa od stotinjak migranata na silu pokušala probiti u Hrvatsku. Na području Bihaća i Velike Kladuše već duže vrijeme nalaze se tisuće izbjeglica, a neprestano dolaze novi. Svi imaju jedan cilj - probiti se do neke od bogatih država zapadne Europe. Uvjeti u kojima žive u pograničnom području BiH su nehumani i uglavnom su prepušteni sami sebi pa ne treba čuditi to da su se u očaju na silu pokušali probiti preko granice.

Nitko zapravo nema rješenje što napraviti s tim ljudima jer dalje ne mogu, a natrag ili ostati u BiH ne žele. Neprestani priljev migranata počeo je uznemiravati i stanovništvo u Bihaću jer ugrožava normalno funkcioniranje grada pa su proteklih dana i prosvjedovali tražeći od centralne vlasti u Sarajevu da reagira i riješi problem.

Sociologinja Sandra Cvikić s Instituta Ivo Pilar, koja se bavi problematikom migranata, kazala je za tportal da se situacija na balkanskoj ruti izbjeglica, odnosno migranata dugoročno neće promijeniti, a intenzitet ilegalnih prelazaka granica zemalja u tranzitu, kroz koje prolaze kako bi došli do željene destinacije unutar EU-a, ovisit će uvelike o tome kakva će biti vanjska politika EU-a ne samo spram 'globalnog problema izbjeglištva i neželjenih migracija velikog broja ljudi' u okviru međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava, nego će ponajprije ovisiti o strateškim gospodarsko-političkim interesima tehnokratskih i neoliberalnih gospodarskih elita EU-a.

Sociologinja Sandra Cvikić s Instituta Ivo Pilar

Sociologinja Sandra Cvikić s Instituta Ivo Pilar

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Mrkonjić

Dok Europa zatvara granice, Hrvatska, čini se, zbog svog geografskog položaja sve više postaje zemlja s hot spotom na svojoj granici.

>>> Hoće li Hrvatska ipak postati migrantski hot spot nakon što se hermetički zatvori Schengen?

Cvikić smatra da se primarni problem ne odnosi na to hoće li ili neće Hrvatska postati tzv. hot spot, odnosno ključna točka izbjegličke/migrantske krize na tlu EU-a, već je to nešto drugo.

'Hrvatska bi mogla, kako to predviđaju eksperti skupine znanstvenika okupljenih oko projekta 'Europsko pitanje: postkolonijalni pogledi na migracije, naciju i rasu' (King's College London, 2015.), vrlo lako postati tzv. granična država koja će odrađivati 'policijski posao' zadržavanja, smještanja, registriranja, selekcije, transfera i/ili deportacije neželjenih migranata na periferiji periferije EU-a', mišljenja je Cvikić.

Sukob migranata i policije na GP-u Maljevac

Izvor: Društvene mreže / Autor: Faktor.ba

U tom slučaju bit će nužno uskladiti akcije da se ne krše prava izbjeglica/migranata, a da se ne ugrozi sigurnosna situacija u zemlji, posebno zato što je hrvatska policija već na meti kritika da grubo postupa s njima.

'Kako je iz ovog hrvatskog primjera vidljivo, izbjeglice/migranti su kao puno puta dosad otvorili Pandorinu kutiju ljudskih prava jer se ona uvijek i iznova gube u kontradiktornostima koje u praksi nastaju zbog toga što je ljudska prava u našem neoliberalnom postmodernističkom društvu nemoguće osigurati s obzirom na to da globalnim svijetom danas vladaju profit i konzumerizam', navodi sociologinja.

  • +12
  • +9

Dio migranata autobusom prevezen u prihvatni centar Bira, ostali još čekaju

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Prema tome, smatra Cvikić, akcije će uvijek biti usmjerene, kao što je to vidljivo iz svega onoga što je dosad EU učinio, na:

1. pojačanu militarizaciju – što znači više kamera, žica, oružja i policije

2. na pojačanu kontrolu i osiguranje granice – što znači ograničenje, praćenje te kontrolu kretanja i boravka izbjeglica/migranta na našem teritoriju, odnosno teritoriju EU-a

3. pojačano normiranje izbjeglištva – kao 'egzistencije u kretanju' onih koje država, pa tako i EU, nije u mogućnosti kategorizirati u poznate taksonomije migracijskog zakonodavstva.

  • +12
  • +9

Migranti na GP-u Maljevac

Izvor: Cropix / Autor: Robert Fajt / CROPIX

I politolog Anđelko Milardović s Instituta za migracije i narodnosti smatra da je nakon pokušaja proboja migranata kroz hrvatsku granicu u srijedu jasno da je Hrvatskoj namijenjena uloga straže Europske unije.

'Bit ćemo krajina Europske unije za obranu od migranata. Sve se čini da idemo u tom pravcu', kaže nam Milardović.

On je inače snažno angažiran upravo na problematici migranata. Vodi međunarodni znanstveni projekt o migracijama, a za iduću godinu sprema globalnu konferenciju na istu temu. Milardović je mišljenja da se migrantska kriza neće moći lako zaustaviti jer su migranti postali instrument političkog nadmudrivanja i instrumentalizacije te ih nitko ne želi.

Politolog Anđelko Milardović s Instituza za migracije i narodnosti

Politolog Anđelko Milardović s Instituza za migracije i narodnosti

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorović

Istaknuo je da je Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu, tijekom nemira na GP-u Maljevac izjavio da je situacija pod kontrolom i da neće biti potrebe za upotrebom vojske, što je izjava koja bi bila nemoguća prije dvije ili tri godine. Podsjetio je da je on spominjao vojsku 2015. godine tijekom gostovanja na HRT-u kada je krenula migrantska kriza i tada su se svi zgražali zbog toga.

'Priča je u međuvremenu evoluirala i sada to postaje realnost jer se Europa bunkerira. Cilj im je da od velikih središta otklone migracijski val i da neke zemlje preuzmu ulogu stražara', kazao je Milardović.

Složio se s riječima premijera Andreja Plenkovića koji je u srijedu pred splitskim studentima tijekom predavanja na temu 'Prednosti članstva Hrvatske u Europskoj uniji i izazovi budućnosti Europe' izjavio da se 'nalazimo na tom ključnom putu migranata koji iz Turske idu preko Grčke, Makedonije, Crne Gore, Srbije, BiH i Hrvatske, čiji intenzitet može promijeniti sve - može promijeniti našu sigurnost, naš status unutar naših napora da uđemo u šengenski prostor, naše odnose sa susjednim zemljama, našu u krajnjoj liniji financijsku i ekonomsku stabilnost'. Smatra da je to netko od odgovornih konačno trebao reći.

'Nama je vjerojatno namijenjena uloga da budemo brana koja će zaustaviti ta kretanja. Unutar sustava Europske unije treba slijediti ponašanje dominantnih aktera. Ako Francuska i Njemačka kažu da ne žele migrante, onda ih ni mi nećemo', zaključio je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!