Kako piše Newsweek, sve veći broj europskih nacionalističkih i konzervativnih lidera javno kritizira poteze Bijele kuće, otkrivajući pukotine u savezu koji se posljednjih godina gradio na zajedničkim stavovima o migracijama, nacionalnom suverenitetu i kritici europskih institucija.

Analitičari smatraju da razlozi nisu samo ideološki ili geopolitički. Za mnoge europske političare prebliska povezanost s Trumpom postaje i politički rizik na domaćem terenu.

Meloni se udaljava od Washingtona

Talijansku premijerku Giorgiju Meloni donedavno su mnogi smatrali Trumpovom najbližom saveznicom u Europi. Meloni je prisustvovala njegovoj inauguraciji 2025. godine te se nastojala pozicionirati kao poveznica između Bruxellesa i Washingtona. Međutim, posljednjih mjeseci otvoreno se razilazila s američkom administracijom oko politike prema Iranu.

Talijanska premijerka izjavila je da se njezina vlada ne slaže s američkim pristupom sukobu, a Rim je odbio dopustiti korištenje vojne baze Sigonella na Siciliji za operacije povezane s ratom na Bliskom istoku.

Napetosti su porasle tijekom sastanka skupine G7 kada je Trump izjavio da ga je Meloni navodno molila za zajedničko fotografiranje. Talijanska premijerka odbacila je tu tvrdnju, nakon čega je otkazan planirani posjet talijanskog ministra vanjskih poslova Sjedinjenim Državama. >>>Cijeli članak<<<

Profesorica Nathalie Tocci sa Sveučilišta Johns Hopkins smatra da je razlaz između Meloni i Trumpa počeo još ranije. 'Trump je napao papu, a Meloni je stala uz papu Lava XIV. Potom je pokušala popraviti odnose, ali s obzirom na Trumpov odnos prema Europi to je bila gotovo nemoguća misija', rekla je Tocci za Newsweek.

Sada je, kaže profesorica, postalo jasno da europski čelnici teško mogu održavati stabilan politički odnos s Trumpom.

Francuska krajnja desnica također mijenja ton

Udaljuju se i Francuzi. Čelnica krajnje desnice Marine Le Pen ocijenila je američku politiku prema Iranu 'nepredvidivom', dok je predsjednik Nacionalnog okupljanja Jordan Bardella upozorio na povratak američkih 'imperijalnih ambicija'.

Posebno su kritizirali Trumpove izjave i poteze povezane s Grenlandom, koje mnogi europski političari smatraju neprihvatljivim pritiskom na saveznike.

Prema navodima Newsweeka, unutar Nacionalnog okupljanja sve se češće upozorava da bi prebliska povezanost s Trumpom mogla odbiti dio birača uoči budućih izbora.

Kritike stižu i iz Njemačke

U Njemačkoj se kritike Trumpove politike čuju i s desnice i iz vladajućeg centra. Predstavnici krajnje desnog AfD-a osudili su pojedine vanjskopolitičke poteze američkog predsjednika te pozvali na povlačenje američkih vojnika iz njemačkih baza.

Njemački kancelar Friedrich Merz ušao je u otvoreni sukob s Bijelom kućom zbog politike prema Iranu. Merz je ocijenio da su Sjedinjene Države bile 'ponižene' tijekom pregovora s Teheranom.

Trump mu je uzvratio javnim kritikama te upozorio da bi Washington mogao smanjiti svoju vojnu prisutnost u Njemačkoj, što bi imalo ozbiljne posljedice za NATO-ovu strategiju u Europi.

Farage i dalje oprezno uz Trumpa

Čak je i Nigel Farage, jedan od Trumpovih najpoznatijih europskih saveznika, posljednjih mjeseci distanciran. Farage je kritizirao američke prijetnje povezane s Grenlandom, nazvavši ih 'vrlo neprijateljskim činom', iako nije doveo u pitanje šire političko partnerstvo s američkim predsjednikom.

Politički analitičari smatraju da aktualne napetosti ne znače potpuni raskid između Trumpa i europskih desnih pokreta, ali predstavljaju važnu promjenu u tonu odnosa.

Mnoge od tih stranaka i dalje dijele slične stavove o migracijama, nacionalnom identitetu i kritici dijela europskih institucija. Međutim, kada su u pitanju ratovi, trgovina, cijene energije ili pitanja nacionalnog suvereniteta, interesi europskih birača često se razlikuju od prioriteta američke administracije.

Zato sve više europskih desnih i populističkih lidera pokušava zadržati političku autonomiju, svjesni da im bliskost s Trumpom više ne donosi isključivo političke koristi, nego i sve veći rizik.