Sukob u Crnom moru posljednjih godina postao je jedan od najvažnijih razloga za razvoj besposadnih pomorskih sustava. Ukrajina je, suočena s ruskom pomorskom nadmoći u konvencionalnim platformama, intenzivno razvijala i koristila besposadna površinska plovila (USV) za napade na brodove, pomorske objekte i infrastrukturu. Najnoviji događaj, u kojem je ukrajinski Sargan-3000 uništio rusko besposadno površinsko plovilo, predstavlja daljnji korak u toj evoluciji jer besposadni sustavi više nisu samo sredstvo napada na konvencionalne brodove, već mogu biti angažirani i protiv drugih besposadnih plovila.

Prema objavi ukrajinske ratne mornarice 12. rujna, rusko besposadno plovilo prethodno su otkrile postrojbe ukrajinske vojne obavještajne službe HUR. Nakon otkrivanja cilja angažiran je Sargan-3000, opremljen daljinski upravljanom oružnom stanicom Protector s mitraljezom kalibra 12,7 milimetara. Objavljena videosnimka prikazuje kako ukrajinski USV prilazi ruskom plovilu i otvara vatru, nakon čega je rusko plovilo onesposobljeno i potopljeno. Precizna lokacija događaja i sve tehničke pojedinosti angažmana nisu javno objavljene.

Ukrajinska ratna mornarica ovaj je događaj označila kao prvi zabilježeni pomorski sukob u kojem je jedno besposadno površinsko plovilo uništilo drugo. Tu tvrdnju prenijeli su i neovisni obrambeni izvori, ali je važno naglasiti da se radi o ukrajinskoj tvrdnji te da su pojedinosti samog angažmana ograničene dostupnim videosnimkama i službenim objavama. Ruska strana, prema dostupnim izvještajima, nije javno potvrdila gubitak.

Od napadačkog sredstva do besposadne borbene platforme

Važnost Sargana 3000 proizlazi iz njegove upotrebe kao višenamjenskog besposadnog plovila. Klasični pomorski dronovi korišteni u ukrajinskim operacijama često su koncipirani kao jednokratna sredstva napada, pri čemu je njihov glavni cilj bio približiti se protivničkom brodu i prouzročiti štetu, no ugradnja daljinski upravljane oružne stanice mijenja takvu koncepciju.

U slučaju opisanog angažmana Sargan-3000 nije djelovao kao jednokratno udarno sredstvo, već kao platforma sposobna otkriti, pratiti i napasti drugi besposadni sustav. Time se otvara mogućnost šire upotrebe USV-ova za ophodnju, presretanje i zaštitu drugih pomorskih sredstava.

To što je Sargan-3000 u ovom slučaju koristio Kongsbergovu stanicu Protector s mitraljezom kalibra 12,7 milimetara pokazuje da se koncept pomorskih dronova postupno približava konceptu klasičnih borbenih platformi, međutim razlika je u tome što se posada ne nalazi na samom plovilu, čime se smanjuje neposredni rizik za ljudstvo, a istodobno se povećava važnost senzora, komunikacijskih veza, navigacije i sustava za upravljanje vatrom.

Obavještajno-izviđačka komponenta

Jedan od ključnih elemenata operacije bila je suradnja između obavještajnih i pomorskih besposadnih sustava. Prema ukrajinskoj ratnoj mornarici, rusko je plovilo najprije otkrio HUR, nakon čega je Sargan-3000 angažiran za presretanje.

Takav način djelovanja pokazuje da učinkovitost pomorskog drona ne ovisi samo o njegovim fizičkim karakteristikama jer njegova stvarna borbena vrijednost proizlazi iz sposobnosti povezivanja senzora, zapovjednih struktura i različitih besposadnih platformi u jedinstveni sustav. U takvom konceptu izviđački dron može otkriti cilj, obavještajna mreža može potvrditi njegovu važnost, a drugi besposadni sustav može biti poslan na presretanje.

Crno more tako postaje prostor u kojem se tradicionalna podjela između izviđanja, zapovijedanja i napada postupno zamjenjuje mrežnim konceptom djelovanja.

Promjena karaktera pomorskog ratovanja

Dosadašnja upotreba ukrajinskih pomorskih dronova već je pokazala da relativno mali besposadni sustavi mogu predstavljati ozbiljan problem za veće i skuplje brodove, a Sargan-3000 demonstrira mogućnost razvoja druge generacije takvih sustava – platformi koje ne moraju biti ograničene na jednokratni napad.

Ovakav razvoj ima šire posljedice za pomorsku sigurnost. Ako se besposadna plovila počnu koristiti za međusobno presretanje, zaštitu luka i pomorskih komunikacija te borbu protiv neprijateljskih USV-ova, tradicionalna koncepcija obalne obrane morat će uključivati i posebne sposobnosti za otkrivanje i neutralizaciju malih besposadnih plovila.

Istodobno se povećava važnost elektroničkog ratovanja i komunikacijskih sustava. Besposadno plovilo mora održavati vezu s operaterom ili drugim elementima mreže dok protivnik može pokušati ometati ili prekinuti takvu komunikaciju. Zbog toga budućnost pomorskih dronova neće ovisiti samo o brzini, nosivosti ili naoružanju, nego i o otpornosti njihovih komunikacijskih i navigacijskih sustava.

Sargan-3000 u kontekstu ukrajinske pomorske strategije

Sargan-3000 nije izolirani primjer ukrajinskog razvoja pomorskih besposadnih sustava. Ukrajina je tijekom rata izgradila širok spektar različitih USV-ova, uključujući sustave namijenjene napadima na ratne brodove, obalnu infrastrukturu i druge pomorske ciljeve, stoga se u tom kontekstu pojavljuje kao platforma koja može imati širu ulogu od klasičnog jednokratnog napada.

Janes navodi da je Sargan-3000 ušao u službu ukrajinske ratne mornarice u travnju, a u srpnju ove godine ukrajinska mornarica objavila je da je inačicom tog sustava napadnut i potopljen ruski patrolni brod Izumrud.

Time se tijekom relativno kratkog razdoblja mogu uočiti dva načina upotrebe iste obitelji sustava: napad na konvencionalni brod i borba protiv drugog besposadnog plovila, a takav razvoj ilustrira širu transformaciju pomorskih operacija u kojoj besposadnici postaju sastavni dio borbenog sustava, ne samo pomoćno sredstvo.

Zaključak

Uništenje ruskog besposadnog površinskog plovila ukrajinskim dronom Sargan-3000 predstavlja zanimljiv pokazatelj razvoja pomorskog ratovanja u Ukrajini. Za razliku od ranijih scenarija u kojima su USV-ovi prvenstveno služili za napade na konvencionalne brodove, pojavljuje se nova kategorija borbenog djelovanja: izravni sukob dvaju besposadnih pomorskih sustava.

Iako dostupni podaci ne omogućuju potpunu rekonstrukciju operacije, događaj pokazuje da se uloga pomorskih dronova brzo širi. Sargan-3000 u prikazanoj konfiguraciji predstavlja prijelaz od jednokratnog sredstva napada prema višenamjenskoj besposadnoj borbenoj platformi te bi dugoročno takav razvoj mogao utjecati na način na koji će mornarice štititi luke, brodove i pomorske komunikacije, ali i na samu organizaciju pomorskih snaga.

Crno more pritom postaje svojevrsni laboratorij za novu generaciju pomorskog ratovanja, u kojem se susreću konvencionalni brodovi, besposadna površinska plovila, zračni dronovi, elektroničko ratovanje i obavještajne mreže. Sukob Sargana 3000 s ruskim USV-om stoga nije važan samo zbog uništenja jednog plovila, već i kao pokazatelj mogućeg smjera razvoja besposadnih pomorskih operacija.