statički elaborat

Maras: Tražimo da se i Zagrepčanima stradalim u potresu plati struja

18.01.2021 u 15:55

Bionic
Reading

Dio oporbenih zastupnika u zagrebačkoj Gradskoj skupštini u ponedjeljak je zatražio da se na dnevni red uvrsti dostava statičkog elaborata za sve vrtiće i škole oštećene u potresima u Zagrebu, a traže i da se i Zagrepčani stradali u potresu oslobode plaćanja struje

"Frapirala me činjenica da se Zagrepčane zaboravilo i u dijelu plaćanja struje, što se tiče grijanja. Gledamo sad potresne slike iz Petrinje i Gline gdje su ljudi u kontejnerima i gdje je HEP rekao da im se neće naplaćivati struja. Ja danas pitam što je sa Zagrepčanima i Zagrepčankama koji plaćaju mjesečno 4000 kuna za struju u kontejnerima ispred svojih kuća u Markuševcu, Čučerju, u Dankovcu kako bi se mogli grijati u ovim hladnim danima", istaknuo je predsjednik zagrebačkog SDP-a Gordan Maras na konferenciji za novinare.

Poručio je da se te ljude ne smije zaboraviti i da oni neće dati da ih se zaboravi. Zatražio je da se oslobode plaćanja računa za struju po istom principu kao na Baniji.

"Ljudi su ljudi, stradali su u potresu, treba im pomoći i nemoguće je da ljudi koji nemaju i rade za vrlo male plaće da plaćaju 4000 kuna mjesečno (za struju) jer država se nije, odnosno Grad se nije, pomakao proteklih 10 mjeseci da im pomogne", poručio je Maras.

Rekao je da su konferenciju sazvali u povodu prvog dana škole, kako bi od gradonačelnika Milana Bandića i Grada zatražili da osiguraju izradu statičkog elaborata za sve škole i vrtiće koji su na području Zagreba kako bi djeca u njima bila sigurna. Kaže da je Grad to već trebao napraviti, ali nažalost nije, jer se vidi kako se prema potresu iz ožujka odnosi.

Maras je najavio da će klubovi gradskih zastupnika SDP-a te GLAS-a i HSU-a u proceduru za uvrštavanje u dnevni red Gradske skupštine uputiti zahtjev da Bandić i Grad osiguraju izradu statičkog elaborata za sve zagrebačke škole i vrtiće, jer su svjesni da djeca u školama moraju biti sigurna.

Objasnio je da to nisu pregledi statičara koje sada radi gradonačelnik i Grad gdje pošalju statičara da on to vizualno ocijeni, već traže da se škole pregledaju na način da se vidi što se treba napraviti kako bi sigurnost djece u tim školama bila na zadovoljavajućoj razini, a to je da može podnijeti najteži mogući potres koji bi Zagreb mogao pogoditi.

Mrak-Taritaš: Bandić voli paradirati, slikati se i obećavati

Predsjednica Kluba gradskih zastupnika GLAS-a i HSU-a Anka Mrak-Taritaš rekla je da je 10 mjeseci prošlo od potresa u Zagrebu te da bi svaka država koja upravlja svojim prostorom i vodi računa i svaki grad koji vodi računa o svom gradu, iz toga nešto trebao naučiti, ali "nažalost gradonačelnik Zagreba se pokazao da odlično funkcionira kada treba paradirati, nekog postrojavati i neke spomenike otvarati, ali izuzetno loše funkcionira u uvjetima kad se zaista od njega čeka rad, napor i trud".

Podsjetila je da Zakon između ostalog kaže da su javne zgrade prioritet, te je između ostaloga predvidio da zgrade nakon obnove dobiju certifikat na kojemu će biti navedeno koji stupanj potresa mogu izdržati.

Kaže da su se u Zagrebu već trebale detaljno pregledati škole i vrtići i napravili elaborati. Poručila je i da je Grad zajedno sa stručnjacima trebao napraviti i "iskorak" jer nije bilo razloga da one škole i vrtiće koji su bez ikakvog oštećenja ne dobiju certifikat koji stupanj potresa mogu izdržati.

Mrak-Taritaš kaže da Bandić "voli paradirati, slikati se i obećavati", a nije se primio posla.

Njihova inicijativa, poručuje, apel je gradonačelniku da radi svoj posao kako bi roditelji imali minimalnu sigurnost da je s njihovom djecom u školi sve u redu.

Nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini Renato Petek smatra da će takav prijedlog podržati svi zastupnici jer je to nešto što nedostaje Gradu Zagrebu.

"Nedostaje nam kvalitetna priprema za situacije elementarnih nepogoda. Prošla godina je potpuno dokazala i ogolila što Grad Zagreb ima spremno kao protokole, što ima spremno od službi", kaže Petek.

Ističe da je napravio izračun te da je Grad Zagreb za ured za hitne intervencije dosad potrošio preko 50 milijuna kuna, ali kada se dogodila situacija potresa, poplave i sličnog reakcija nije bila adekvatna. Postoje protokoli, no nažalost u praksi to nije primijenjeno.