Pučki pravobranitelj Jurica Malčić pozvao je danas Hrvatsku odvjetničku komoru (HOK) da bez odlaganja donese rješenje o upisu Draška Šoća u imenik odvjetnika sukladno odluci Ustavnog suda ističući kako nema opravdanja da ni nakon tri mjeseca od odluke Ustavnog suda HOK nije donio odluku o upisu Šoća u imenik odvjetnika
Predsjednik HOK-a Leo Andreis izjavio je Hini kako odvjetnička komora prihvaća odluku Ustavnog suda, ali da postoje drugi razlozi, koji nisu sadržani u toj odluci, a koji sprječavaju upis Draška Šoća u imenik odvjetnika.
'Mi se s tom odlukom Ustavnog suda pravno ne slažemo, ali je apsolutno poštujemo', rekao je Andreis te dodao da je Izvršni odbor HOK-a razmatrao i odbio Šoćev zahtjev za upis u imenik odvjetnika.
Time je odgovorio na poziv pučkog pravobranitelja Jurice Malčića HOK-u da 'bez odlaganja donese rješenje o upisu Draška Šoća u imenik odvjetnika sukladno pravnom stajalištu odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 13. studenog 2008.'
Napominjući da poštuje funkciju pučkog pravobranitelja, Andreis je kazao da on nema baš ništa s radom HOK-a, jer iz Ustava RH proizlazi da je odvjetnička služba slobodno zanimanje. 'Naša sloboda rada se očituje tako da potpuno samostalno odlučujemo o upisu i brisanju odvjetnika u imenik odvjetnika RH', kazao je.
Naglasio je da HOK djeluje i radi u skladu s Ustavom RH i svim zakonima.
U pozivu pučkog pravobranitelja navodi se i Šoćeva sumnja da je zbog svoje 'nacionalne pripadnosti bio stavljen u nejednak, diskriminirajući pravni položaj u primjeni Zakona o odvjetništvu'. Šoć je, naime, Crnogorac.
Andreis je kazao da HOK kod upisa u imenik odvjetnika ne gleda na vjersku, nacionalnu ili političku pripadnost. 'HOK je apolitičan prema svim pripadnicima. Jedini kriterij su zakonski uvjeti i dostojnost kandidata da obavlja tu vrlo časnu i zahtjevnu dužnost', rekao je predsjednik HOK-a.
Pučki pravobranitelj u svom pozivu HOK-u ocjenjuje i da je 'odvjetnička Komora tijelo s javnim ovlastima a potrebna samostalnost u autonomnim ovlastima ne može značiti i neodgovornost i nepoštivanje odluka nadležnih državnih tijela.'
Od 1991. godine u Hrvatskoj sam 'persona ingrata' zbog prepoznatljivih nikad izrečenih razloga moje 'nacionalne i vjerske nepoželjnosti', smatra Šoć.
Šoć smatra da mu Hrvatska odvjetnička komora i njezini organi zlouporabama, smišljenim ponižavajućim i uvredljivim kriterijima, protivno zakonu, Ustavu i Ustavnom zakonu o pravima manjina, godinama odriču pravo na rad u odvjetništvu, iz razloga što smatraju da nije dostojan biti članom HOK-a.
