Dok su vlasti Azerbajdžana prošlog mjeseca izdale jednu od najstrožih presuda protiv političkog disidenta u posljednjem desetljeću, nezadovoljstvo njegovih pristaša usmjereno je više prema Europskoj uniji nego prema režimu koji ga je zatvorio.

Bahruz Samadov, 30-godišnji mirovni aktivist i doktorand, osuđen je na 15 godina zatvora zbog veleizdaje — optužbu koju on i njegovi podupiratelji smatraju izmišljenom. Njegovo uhićenje i presuda izazvali su bijes među aktivistima, koji smatraju da je EU šutnjom postao suučesnik represije u Azerbajdžanu, piše BBC.

'Možda EU još uvijek koketira s Bakuom, ali šutnja ima svoju cijenu', poručio je jedan kritičar na društvenim mrežama.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen proglasila je Azerbajdžan 'ključnim partnerom' u naporima EU da smanji ovisnost o ruskom plinu. Od tada je predsjednik Ilham Alijev učvrstio vlast, preuzeo kontrolu nad regijom Gorski Karabah i dobio peti uzastopni mandat na izborima koje su međunarodni promatrači oštro kritizirali.

U istom razdoblju više od 20 novinara je uhićeno, a mnoge međunarodne organizacije, uključujući UN, Međunarodni Crveni križ i BBC, morale su zatvoriti svoje urede u Bakuu.

Unatoč apelima iz Europskog parlamenta da se uvedu sankcije i prekine ovisnost o azerbajdžanskom plinu, viši dužnosnici EU uglavnom izbjegavaju javno kritizirati Alijeva. Tijekom posjeta Bakuu u travnju, šefica europske diplomacije Kaja Kallas govorila je o 'velikom potencijalu' odnosa s Azerbajdžanom, unatoč uhićenjima novinara koja su se događala istovremeno.

'EU mu je dao slobodne ruke'

Eldar Mamedov, bivši latvijski diplomat i savjetnik u Europskom parlamentu, smatra da je EU, zaokupljena ratom u Ukrajini, faktički prepustila ljudska prava u Azerbajdžanu zaboravu. 'Režim je godinama gušio slobodu govora, a EU sada zatvara oči', rekao je za BBC.

Iz Europske unije odbacuju takve optužbe. U priopćenju za BBC navode kako su 'zabrinuti zbog sužavanja prostora za civilno društvo' i da su više puta, javno i privatno, pozivali Azerbajdžan na oslobađanje pritvorenih zbog izražavanja mišljenja.

Azerbajdžan nije glavni dobavljač plina Europskoj uniji, no njegova uloga nije zanemariva. Čini 4,3 posto ukupnog uvoza plina u EU, a u pojedinim zemljama ovisnost je znatno veća – primjerice u Bugarskoj i Italiji.

Jedan visoki europski diplomat priznao je za BBC da 'EU nema mnogo uvjerljivih poluga' za utjecaj na Baku. Istovremeno, Bruxelles nastoji diversificirati izvore energije i smanjiti ovisnost o Rusiji, što Azerbajdžanu daje pregovaračku prednost. Iako iz EU-a naglašavaju da energetsko partnerstvo 'ne mijenja stav o ljudskim pravima', brojni promatrači ocjenjuju da Bruxelles balansira između realpolitike i deklariranih vrijednosti.

Baku između Moskve i Bruxellesa

Azerbajdžan, iako nije uveo sankcije Rusiji, pruža humanitarnu pomoć Ukrajini i retorički podupire njezin teritorijalni integritet. Odnosi s Moskvom ipak su narušeni – nakon što je prošlog prosinca ruski projektil slučajno oborio azerbajdžanski zrakoplov, poginule su 38 osobe, a dodatne tenzije izazvala su i smrti dvojice azerbajdžanskih građana u ruskom pritvoru.

Analitičari tvrde da Alijev vješto koristi interes i Zapada i Rusije, pozicionirajući se kao ključni igrač u regiji koja tradicionalno spada pod ruski utjecaj. 'Azerbajdžan je iskoristio pažnju koju dobiva sa svih strana i igra na sve karte', rekao je za BBC europski diplomat koji je želio ostati anoniman.

Dok je EU nedavno izrazio zabrinutost zbog zatvaranja sedmorice istraživačkih novinara, još nije službeno reagirao na presudu Bahruzu Samadovu. Njegovi prijatelji strahuju za njegov život – nedavno je, tvrde, pokušao samoubojstvo u zatvoru.