'Global Burden of Disease Study 2010' naziv je sveobuhvatne zdravstvene studije koju je u četvrtak u Londonu predstavio znanstveni časopis The Lancet. Na njoj je u pet godina radilo oko 500 suradnika iz 50 zemalja svijeta skupljajući i analizirajući medicinske statistike 187 država, a rezultati pokazuju da ljudi danas većinski boluju od drugačijih bolesti nego prije nekoliko desetljeća
'U globalnom kontekstu gledano, može se reći da napredak u medicini rezultira poražavajućom ironijom: ljudi danas lakše izbjegavaju preranu smrt, ali žive dulje i bolesniji su', kaže se u priopćenju kojim je najavljena studija 'Global Burden of Disease Study 2010', koju su zajedničkim snagama izradili Institut za zdravstvena mjerenja (IMHE) i Sveučilište u Washingtonu. Rezultati ove studije objavljeni su u trobroju časopisa The Lancet, a njeni autori tvrde da je riječ o spisu koji nudi 'nov pogled na najveće svjetske zdravstvene izazove', kao i na velike promjene koje su se u svijetu bolesti, odnosno zdravlja dogodile od 1990. godine do danas. Od tada je, između ostaloga, svijet postao značajno stariji, a djeci danas nije najveća prijetnja pothranjenost i smrtonosne infekcije u najmlađoj dobi (s izuzetkom subsaharske Afrike), nego konzumiranje 'nezdrave hrane' u prevelikim količinama.
To pokazuju i brojevi, pa je tako 1990. godine od gladi umrlo 2,3 milijuna djece u svijetu, dok je u 2010. godini taj broj iznosio 'samo' 860 tisuća. Najviše ljudi u svijetu u 2010. ubio je povišen tlak (9,4 milijuna), nakon toga pušenje i njegove zdravstvene posljedice (6,3 milijuna), dok je na trećem mjestu alkohol, od kojega je umrlo oko 5 milijuna ljudi. Pozitivne su se promjene odigrale kada je riječ o trajanju ljudskog života – primjerice, djevojčica rođena 1970. mogla je očekivati da će u prosjeku živjeti 60 godina, dok se djevojčica rođena 2010. može nadati prosječnom životnom vijeku od 73,3 godine. U istom je vremenskom razdoblju skočio i prosječni životni vijek muškaraca za 19 posto, s 56,4 godine na 67,5.
No stručnjaci koji su izradili 'Global Burden of Disease Study 2010' upozoravaju da dulji životni vijek znači i dulji život s bolešću, kao i da je razlika u trajanju života između bogatih i siromašnih dijelova svijeta i dalje jednako velika kao prije 40 godina. Tako najdulje u prosjeku žive Japanke, čak 85,9 godina, dok najkraći životni vijek imaju Haićani – tek 32,5 godina! Žene na Haitiju su malo sretnije te mogu u prosjeku očekivati život u trajanju od 43,6 godina. Najveći skok u trajanju života se pak dogodio na Maldivima, gdje se prije u prosjeku živjelo oko 50 godina, dok se danas muškarci mogu nadati da će u prosjeku proslaviti svoj 77, a žene 80. rođendan.
Razlike u ekonomskoj moći reflektiraju se i na zdravstvene slike pojedinih nacija, pa se može primijetiti da na Zapadu ljudi umiru od neprenosivih bolesti, poput raka ili dijabetesa, dok se u zemljama u razvoju mnogo više umire od infekcija, posebice na afričkom kontinentu.
Za one koji žele detaljnije proučiti studiju 'Global Burden of Disease Study 2010' preporučujemo da posjete ovaj link
