No i prije nego što je započelo ispijanje šampanjca u sjedištu ESA-e, podaci su pokazali da slijetanje nije prošlo baš sasvim glatko. Naime, Philae nije uspio ispaliti harpune kojima se trebao učvrstiti za površinu pa se dva puta odbio prije nego što se konačno skrasio na tlu.

Znanstvenici sada znaju da je lender na kometu, no veliko je pitanje je li uspio zauzeti dobar položaj za nastavak misije.

Kako se stvar zakomplicirala i što dalje?

Kontrolori leta znali su da bi moglo biti problema još i prije nego što je Rosetta ispustila lender jer mu nije radio potisnik na 'tjemenu' koji ga je trebao pritisnuti uz tlo kada sleti. Philae je u skladu s planom bez manevara i vlastitog pogona, jednostavno zahvaljujući gravitaciji, sletio na odabrano mjesto. Bilo mu je potrebno oko sedam sati da prevali udaljenost od 20 kilometara. U trenutku kada je udario u tlo, trebao je iz svojih nogu izbaciti harpune kako bi osigurao položaj na 67P budući da je njegova gravitacija od nekoliko desetaka do stotinjak tisuća puta puta slabija od Zemljine (ovisno o položaju na kometu). To znači da je brzina potrebna za oslobađanje od utjecaja gravitacije kometa oko 0,5 metara u sekundi; za usporedbu Zemljina brzina bijega je 11,2 km u sekundi. Philae je u površinu udario vrlo sporo, brzinom hoda.

Tri slijetanja umjesto jednog

Budući da su poslušnost otkazali i potisnik i harpuni, lender se čak dva puta odbio od površine. Prvi put je odskočio do visine od oko jednog kilometra. Dva sata kasnije ponovno je udario u tlo i ponovno odskočio. Ovaj puta let je trajao kraće - oko sedam minuta.

Kako je radioveza s lenderom, zbog položaja letjelice Rosette koja prenosi signal (Philae nema potrebnu snagu za to), od sinoć bila u prekidu, stručnjaci su morali pričekati jutro da se ona ponovno uspostavi da bi dobili nove podatke o njegovu položaju; nitko nije znao je li završio na nogama, na boku ili naglavačke. Prve fotografije koje je s kometa poslao Philae pokazuju da se drži s nogama na tlu (snimka dolje) te da je za sada stabilan, no još nije moguće sa sigurnošću reći hoće li tako ostati te hoće li moći obaviti sve planirane eksperimente.

Najteže slijetanje u povijesti

Unatoč svim ovim neizvjesnostima, činjenica da je lender na kometu te da šalje podatke velik je uspjeh.

'Ovo je bilo najteže slijetanje u povijesti istraživanja svemira, kao da ste na vjetrovit dan, zatvorenih očiju prizemljili balon točno u središte grada', rekao je Matthew Genge, planetrani znanstvenik s Imperial Collegea u Londonu.

Koliko je fascinantno zahtjevna bila ova misija, govore činjenice: Rosetta je do cilja putovala cijelo desetljeće, prevalila je oko 6,4 milijarde kilometara, na udaljenosti od 500 milijuna kilometara od Zemlje pronašla je tijelo veličine grada (dužine četiri km) koje putuje brzinom od 18 km u sekundi (najveća je i do 135.000 km na sat) i rotira jednom u 12,4 sata, uskladila se s njegovom putanjom i brzinom te konačno na njega uspješno spustila cijeli laboratorij s 10 instrumenata težak oko 100 kg!

Ako svi instrumenti, među kojima su kamera visoke rezolucije, spektrometar, kromatograf, magnetometar, bušilica i uređaj za analizu uzoraka, budu funkcionirali, Philae bi trebao podrobno analizirati sastav i svojstva tla, jezgre i repa 67/P.

Zašto je sastav kometa tako zanimljiv? Znanstvenici smatraju da su kometi relikti iz vremena formiranja Sunčeva sustava, odnosno da su sastavljeni od leda i čestica koji su stari milijardama godina koliko i sam Sunčev sustav. Prema prihvaćenim teorijama oni su na Zemlju donijeli vodu, a vrlo vjerojatno i prve organske tvari koje su omogućile razvoj života. Philae bi trebao otkriti postoje li konkretni dokazi za sve ove pretpostavke.