Bivša premijerka Jadranka Kosor prisjetila se posljednjih javljanja vukovarskog ratnog izvjestitelja Siniše Glavaševića, koja je 1991. slušala radeći kao novinarka Hrvatskog radija. U razgovoru za N1 na 35. obljetnicu pada Vukovara ispričala je kako se tijekom jednog od njegovih poziva slomila i zaplakala. Govorila je i o politiziranju vukovarske tragedije, kritizirala Domovinski pokret zbog predizborne kampanje 2024. te pozvala Europsku pučku stranku da izbaci Vučićev SNS iz svojeg članstva
Kosor je u specijalnoj emisiji N1 televizije povodom Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje govorila o posljednjim danima obrane grada i vlastitim iskustvima iz tog razdoblja.
U studenome 1991. radila je kao novinarka Hrvatskog radija, gdje je pratila sudbine prognanika, izbjeglica i stradalnika. Posebno su joj teško padala javljanja Siniše Glavaševića, novinara Radija Vukovar koji je iz opkoljenog grada izvještavao do njegovih posljednjih dana.
Prisjetila se da je Glavašević bio svjestan kako je Vukovar pred padom i da je pretpostavljao kako će ga pripadnici JNA i srpskih paravojnih snaga tražiti nakon ulaska u grad. Jedno od njegovih posljednjih telefonskih javljanja posebno joj se urezalo u pamćenje.
'Samo sam skliznula na tlo i počela neutješno plakati', ispričala je Kosor, prisjećajući se kako ju je tijekom razgovora s Glavaševićem obuzela slabost. Rekla je da je tada postalo jasno kako se obrana Vukovara bliži kraju. Dodala je da je Glavašević u posljednjim javljanjima bio vrlo kritičan, uključujući i prema odnosu tadašnje državne vlasti prema gradu.
Prisjetila se tajnog Tuđmanova posjeta Vukovaru
Kosor je govorila i o povratku u Vukovar nakon rata. Posebno pamti kraj 1996. godine, kada je u grad stigla s tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom tijekom njegova tajnog posjeta. Ispričala je da je tada razgovarala s lokalnim Srbima koji nisu znali da je Tuđman također stigao u Vukovar. Prisjetila se njegova ulaska u prostor u kojem su razgovarali i poruke da će svi moći mirno živjeti budu li poštovali hrvatske zakone.
Među važnim datumima izdvojila je 15. siječnja 1998., kada je završena mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja, kao i prvu Kolonu sjećanja iste godine, u kojoj je sudjelovala kao potpredsjednica Sabora.
Podsjetila je i da je s Vladimirom Šeksom 1998. predložila da se 18. studenoga obilježava Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, što je Hrvatski sabor prihvatio.
Kritizirala politiziranje Vukovara
Govoreći o današnjem obilježavanju stradanja Vukovara, Kosor je poručila da bi naglasak trebalo više usmjeriti na budućnost, umjesto na političke podjele i sukobe. Smatra da dio političara javnost namjerno vraća u prošlost, ponekad i netočnim tvrdnjama.
Prisjetila se i Kolone sjećanja 2013., kada su se u Vukovaru formirale dvije kolone, a državnom vrhu bio je zapriječen prolazak. Taj je događaj opisala kao jedan od najtežih trenutaka svojeg političkog života.
U razgovoru za N1 je kritizirala Domovinski pokret zbog predizbornih plakata iz 2024. godine na kojima su bili Andrej Plenković, Milorad Pupovac i Vojislav Stanimirović, uz poruke kojima se HDZ povezivao sa SDSS-om. Podsjetila je da je Domovinski pokret tada oštro napadao HDZ, a nakon parlamentarnih izbora s njim formirao vladajuću koaliciju.
Kosor smatra da se vukovarska tragedija prečesto koristi za osvajanje političkih bodova te rekla da se nada kako ovogodišnje obilježavanje neće biti obilježeno takvim sukobima. Osvrnula se i na ponašanje političara tijekom Kolone sjećanja. Poručila je da bi izjave trebali davati prije početka povorke, a tijekom prolaska gradom dostojanstveno i u tišini odavati počast poginulim braniteljima i civilima.
Pozvala EPP da izbaci Vučićev SNS
Kosor je kritizirala i Europsku pučku stranku (EPP), čija je pridružena članica Srpska napredna stranka (SNS). Smatra da EPP treba izbaciti SNS iz članstva, među ostalim i zbog Veselina Šljivančanina, bivšeg časnika JNA osuđenog za ratni zločin nad zarobljenicima na Ovčari, koji je povezan s Vučićevom strankom.
Šljivančanin je pred Haškim sudom pravomoćno osuđen na deset godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja mučenja ratnih zarobljenika na Ovčari. Europska pučka stranka posljednjih mjeseci preispituje status SNS-a zbog politike srbijanskih vlasti, a dio njezinih dužnosnika već je javno zatražio suspenziju ili isključenje te stranke.
Kosor je na kraju poručila da Srbija ne bi smjela napredovati prema članstvu u Europskoj uniji dok ne otvori arhive koji bi mogli pomoći u rasvjetljavanju ratnih zločina i sudbina nestalih osoba u Hrvatskoj.