Ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov početkom godine priznao je razmjere problema, navodeći da uz milijune onih koji izbjegavaju mobilizaciju postoji i oko 290.000 slučajeva vojnika koji su od 2022. napustili položaje, prema podacima državnog tužiteljstva.

Pritisak na Ukrajinu raste i izvan bojišta. Američka administracija sve više fokus prebacuje na sukob s Iranom, mirovni pregovori stagniraju, a ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je novu proljetnu ofenzivu. Predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi dugotrajan sukob na Bliskom istoku mogao dodatno oslabiti američku potporu Kijevu, uključujući isporuke ključnih sustava protuzračne obrane.

Unatoč tome, Ukrajina i dalje drži liniju fronte, a to se sve pretvara u takozvani rat iscrpljivanja. Vlasti tvrde da njihove snage nanose Rusiji veće gubitke nego što Moskva uspijeva nadoknaditi novim regrutima, piše Independent. No promjena karaktera rata – od početne obrane 2022. do dugotrajnog, iscrpljujućeg sukoba – utječe i na spremnost građana da se priključe vojsci. Mnogi mobilizaciju danas doživljavaju kao jednosmjernu kartu.

'Na početku rata svi su se javljali dobrovoljno. Danas ljudi vide nepravdu, neki se izvlače novcem, dok druge odvode bez obzira na zdravstveno stanje', rekao je 37-godišnji Denys, koji izbjegava mobilizaciju. Dodaje da bi se priključio samo u slučaju izravne prijetnje Kijevu.

Na terenu su vojnici iscrpljeni i često bez rotacije. Jedan operater dronova opisuje kako je tri godine neprekidno bio na prvoj liniji prije nego što je premješten na novu dužnost. Upravo nedostatak rotacije i jasnog trajanja službe, upozoravaju stručnjaci, dodatno demotivira potencijalne regrute.

'Ako bi ljudi znali da će služiti godinu dana pa imati odmor, više bi ih se prijavilo', rekao je Oleksandr Merežko, predsjednik parlamentarnog odbora za vanjske poslove.

Ukrajina se u prvim mjesecima rata oslanjala na val dobrovoljaca i izbjegavala mobilizaciju mlađih muškaraca. Obvezni vojni rok uveden je za muškarce starije od 30 godina, dok je minimalna dob za mobilizaciju i dalje 25. Mlađima je čak bilo dopušteno napustiti zemlju, što su stotine tisuća i učinile.

Pokušaji da se mlađe potakne na dobrovoljni odlazak u vojsku kroz financijske poticaje nisu dali očekivane rezultate, dijelom i zbog visokih gubitaka.

Dodatni problem predstavlja nepovjerenje u sustav. Tijekom rata zabilježeni su brojni slučajevi korupcije, uključujući optužbe da su pojedini zapovjednici primali mito za izbjegavanje slanja na frontu ili prodavali vojnu opremu. Zapovjednik jedne postrojbe dronova, Jevhen Karas, upozorava da se rat takvih razmjera ne može dobiti isključivo dobrovoljcima. 'Nijedan veliki rat nije dobiven samo dobrovoljcima', kaže.

Vlasti pokušavaju odgovoriti reformama. Fedorov vodi projekt modernizacije vojske u kojem se veći naglasak stavlja na podatke, transparentnost i kontrolu, s ciljem suzbijanja korupcije i učinkovitijeg upravljanja ljudskim resursima.

Pojedini zapovjednici ističu da problem nije samo u broju vojnika, nego u njihovoj kvaliteti i načinu vođenja. General Andrij Bilecki tvrdi da se vojnici radije priključuju postrojbama kojima vjeruju – onima s boljom obukom, opremom i zapovjednim kadrom.

'Dajte ljudima povjerenje u sustav i većina će se sama prijaviti', poručuje. Ipak, za mnoge koji izbjegavaju mobilizaciju stvarnost je surova – skrivaju se, izbjegavaju javna mjesta i strahuju od prisilnog odvođenja na bojište.

Ukrajina je u međuvremenu prošla transformaciju od postsovjetske vojske do jednog od globalnih predvodnika u modernom ratovanju dronovima. No dio vojnog vrha, upozoravaju analitičari, još uvijek razmišlja po starim obrascima, što dodatno otežava prilagodbu dugotrajnom ratu.