"2025. obilježili su povećanje sufinanciranja programa i projekata, moderniji zakonski i institucionalni okvir, snažniji strateški iskoraci, ukupno 28 projekata od strateškog značaja, te snažno ulaganje u mlade i očuvanje njihova identiteta kroz stipendije, učenje jezika i druge projekte", naveo je Milas.

Za projekte 13 milijuna eura

Za potrebe i programe Hrvata izvan domovine, Hrvatska je prošle godine izdvojila gotovo 161 milijuna eura, što je za 37 posto više nego u prethodnom izvještajnom razdoblju. Ured je u okvirima svog godišnjeg proračuna, koji je iznosio 35 milijuna eura, proveo javne natječaje i pozive za financiranje potreba i interesa zajednica i organizacija sve tri kategorije Hrvata izvan domovine - hrvatskog naroda u BiH, hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država te hrvatskih iseljenika diljem svijeta. Za projekte od strateškog značaja izdvojeno je 13 milijuna eura.

"Po pitanju povratka i useljavanja, Vlada je u 2025. napravila nekoliko koraka, Ministarstvo demografije izdvojilo je više od 1,2 milijuna eura i to više nije teorijska politika, ona daje mjerljive rezultate", rekao je Milas.

Prema podacima DZS-a u 2024. u Hrvatsku je uselilo 13.300 hrvatskih državljana, najviše otkada se vodi državna statistika, naveo je, dodavši kako se prema preliminarnim podacima za 2025. očekuje trend povećanja tog broja.

"Za mjeru 'Biram Hrvatsku' do svibnja ove godine odobreno je oko 1800 zahtjeva i zaposleno više od 2400 osoba. Za program stipendiranja učenja hrvatskog jezika za akademsku godinu 2025./2026. dodijeljeno je 500 stipendija i osigurano više od milijun eura, a do sada je taj program prošlo više od 2500 mladih", naveo je među inim.

Milas je podsjetio da je Sabor proglasio i Tjedan Hrvata izvan RH koji će se obilježavati svake godine krajem svibnja, idućeg tjedna prvi puta u Zagrebačkoj županiji. "On počinje u ponedjeljak 25. svibnja otvorenjem izložbe Virgilija Nevjestića, čuvenog grafičara. Želimo zahvaliti Hrvatima i iseljenicima za doprinos u stvaranju i razvoju RH, da budu što vidljiviji u hrvatskom javnom prostoru i jačati zajedništvo", najavio je Milas.

HDZ: Izvješće pokazuje da Vlada ne vodi deklarativnu politiku prema Hrvatima izvan RH

Zdravka Bušić (HDZ) naglasila je kako ovo izvješće predstavlja konkretan dokaz kontinuiteta, odgovornosti i strateške usmjerenosti hrvatske države prema hrvatskom narodu izvan RH. "Vrlo jasno pokazuje da Vlada RH ne vodi deklarativnu politiku, nego politiku koja daje konkretne i vidljive rezultate. Potvrđuje i kako se Zakon ne provodi selektivno te da RH ne zaboravlja svoje Hrvate izvan granica", poručila je.

Njezin stranački kolega Stipan Šašlin ukazao je na težak položaj Hrvata u Vojvodini, a HDZ-ova predsjednica Hrvatskog narodnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić upitala planira li se obnova dijaloga međuvladinog odbora s Republikom Srbijom.

"Mi smo poslali pet, šest poziva da se konačno održi pripremni sastanak vezan za sjednicu međuvladinog mješovitog odbora, za sada poziva nema, to traje sedam godina. Očekujem da počnemo razgovarati što prije jer postoji još puno neriješenih stvari i sporazuma koje smo potpisali, da ne govorim o članku 9. o zastupljenosti Hrvata u svim razinama vlasti u Republici Srbiji pa na dalje", odgovorio je Milas.

Kad je riječ o Hrvatima u Makedoniji, istaknuo je kako je dobivena garancija da će prilikom prve promjene Ustava Hrvati biti upisani kao nacionalna manjina.

HDZ-ov Ante Sanader apelirao je na pomoć vatrogasnim postrojbama u Hercegovini za nabavu vatrogasne opreme.

Oporba: Izvješće nam ne govori o stvarnim učincima

Irena Dragić je uime Kluba SDP-a, pak, ocijenila kako izvješće predstavlja još jedan pokušaj da se prikaže kako država ostvaruje svoju ustavnu i političku obvezu prema hrvatskoj dijaspori i manjinama, međutim, ono ponovno otvara pitanje transparentnosti, mjerljivosti učinka i odgovornosti u trošenju javnih sredstava.

"Ne spominju se problemi u provedbi programa, kašnjenja u isplatama, nedostatak evaluacije projekata i kritike iz dijaspore", poručila je. Upitala je i tko nadzire korištenje sredstava koja se daju za Hrvate izvan RH.

"Mi prije svakog raspisanog natječaja i nakon dostavljenih izvješća obavimo nadzor učinjenog. Izlazimo na teren, do sada je više od 300 obitelji ostalo na područjima gdje žive i gdje su se rodili zahvaljujući ovim projektima", rekao je Milas.

HDZ-ov Nikola Mažar uzvratio je kako je SDP-ova vlada "bila najgora maćeha Hrvatima u BiH", a odgovorila mu je SDP-ova Sabina Glasovac. "Ja, kao pomoćnica ministra znanosti od 2012. do 2015., odgovorno tvrdim da samo iz tog Ministarstva nikada više sredstava prema obrazovnim institucijama prema Hrvatima u BiH nije išlo u prethodnih 10 godina nego tada", rekla je.

Hrvati u Srbiji su za kapitalne projekte dobivali nula eura, kazala je HDZ-ova Vojnić.

Glasovac je dodala i kako aktualnoj Vladi nije palo na pamet stipendirati 400.000 ljudi koje je "potjerala" u Irsku, Njemačku, Austriju pa da se kao liječnici, pravnici, građevinski radnici vrate u Hrvatsku. "Ne, jer želite uvoziti radnu snagu koja će rušiti cijenu rada", rekla je.

I Marijana Puljak (Centar) stava je kako se u izvješću vrlo detaljno navodi koliko je natječaja raspisano, projekata financirano, sjednica održano, ali vrlo malo kakav je stvarni učinak svega toga. "Legitimno je pitati što smo za taj novac stvarno postigli, koliko je Hrvata u BiH ostalo u svojim sredinama, koliko se vratilo, koliko je otvoreno radnih mjesta, koliko je ljudi iz iseljeništva doista preselilo u RH - takvih odgovora nema", navela je.

Na pitanje IDS-ova Dalibora Pausa o rezultatima svih dodijeljenih financijskih potpora, državni tajnik kao primjer je istaknuo Posušje i izgradnju škole te povratak cijelog jednog razreda od 30 učenika. "Prirodni prirast je tamo veći nego igdje drugdje i Hercegovina nam može biti primjer kako čuvati svoje ljudi. Mladi dolaze, stvaraju obitelji i ostaju", rekao je.

Mostov Marin Miletić smatra da je proračun Ureda za Hrvate izvan RH premalen. "Grad Zagreb je u četiri godine podijelio 140 milijuna eura udrugama, a mnogi programi su izrazito štetni, a za Hrvate izvan domovine, koji doprinose s otprilike četiri milijarde eura, proračun je 30-ak milijuna eura, pa tko je tu lud", upitao se i naglasio nužnost većeg angažmana po pitanju povratka hrvatskog iseljeništva.