Mnogi su ipak očekivali konkretniju reakciju, piše Politico.

'Poljoprivrednici su očekivali odlučne poteze', poručila je europarlamentarka Veronika Vrecionová, predsjednica Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta, dodajući: 'Strategije i planovi ne plaćaju račune. Poljoprivrednicima trebaju konkretne mjere, a ne dobre namjere.'

Slične kritike stižu i iz poljoprivrednih organizacija. José María Castilla iz španjolske organizacije ASAJA upozorio je da se ne radi samo o rastu cijena, nego i o pitanju sigurnosti hrane i opstanka europske poljoprivrede.

Europa većinu svojih gnojiva proizvodi koristeći uvezeni plin. Nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca krajem veljače cijene plina snažno su porasle, a gnojiva su poskupjela oko 70 posto u odnosu na 2024. godinu.

Iako su proizvođači i poljoprivrednici očekivali brzu reakciju Bruxellesa, nacrti plana koje je objavio Politico pokazuju da konkretne pomoći za ovu sezonu gotovo nema. Komisija se odlučila za dugoročne regulatorne promjene dok su najbrže moguće mjere ocijenjene politički preosjetljivima.

Sporni CBAM i ruska gnojiva

Jedna od opcija bilo je ukidanje carina na ruska i bjeloruska gnojiva, no Bruxelles je to odbio jer bi takav potez povećao prihode Moskve tijekom rata protiv Ukrajine. Razmatralo se i ublažavanje mehanizma CBAM-a, europskog poreza na ugljično intenzivan uvoz, čime bi uvozna gnojiva privremeno pojeftinila. No Komisija je odustala i od te ideje da ne bi ugrozila klimatske ciljeve Europske unije.

Najnovije verzije plana čak predviđaju jačanje CBAM-a i strože mjere protiv zaobilaženja pravila.

Gnoj kao dio rješenja

Kako su kratkoročne mjere praktički otpale, Bruxelles sada želi smanjiti europsku ovisnost o fosilnim gnojivima iz uvoza. Plan uključuje izmjene Direktive o nitratima da bi se, uz dušik izdvojen iz stajskog gnoja, omogućilo šire korištenje digestata – nusproizvoda proizvodnje bioplina nastalih razgradnjom organskog otpada.

Europarlamentarac Herbert Dorfmann smatra da stajski gnoj može pomoći, ali ne može zamijeniti klasična dušična gnojiva. 'Stajski gnoj može biti dio rješenja, ali nikada ne može zamijeniti gnojiva na bazi ureje i dušika', rekao je Dorfmann.

S druge strane, austrijski zeleni europarlamentarac Thomas Waitz tvrdi da Komisija i dalje ignorira glavni problem. 'Stalno govorimo o energetskim i prehrambenim krizama, ali ignoriramo korijen problema: našu ovisnost o fosilnim gnojivima', rekao je Waitz.

Dugoročni plan umjesto hitne intervencije

Većina mjera iz plana pripremala se još prije rata u Iranu, kao odgovor na krizu s gnojivom iz 2022. godine i europsku ovisnost o uvoznom plinu. Rat je donio tek nekoliko dodatnih kriznih mjera, uključujući mogućnost državnih potpora poljoprivrednicima i povećanje europskog kriznog fonda za poljoprivredu, no konkretni iznosi još nisu poznati.

'Ono što se trenutačno nazire jest plan bez definiranog proračuna i bez stvarnih instrumenata koji bi odmah pomogli poljoprivrednicima', rekla je Vrecionová. Analitičarka Rabobanka Doriana Milenkova smatra pak da Komisija ipak ima argumente za dugoročan pristup jer su gnojiva za ovu sezonu uglavnom nabavljena prije početka sukoba.

'Europska komisija zato nije posegnula za kriznim mjerama te je nastavila s akcijskim planom za gnojiva, a on je već bio u pripremi', rekla je Milenkova.

Europski povjerenik za poljoprivredu Christophe Hansen upozorio je prošlog mjeseca da je situacija 'vrlo ozbiljna' te poručio da pod svaku cijenu želi izbjeći scenarij u kojem poljoprivrednici prestanu s proizvodnjom u sljedećem ciklusu žetve.