Nedavno je EU objavio godišnje izvješće prema kojem je većina voda za kupanje u Europi ispunila najstrože, 'izvrsne' standarde kvalitete.

Prema podacima za 2025. godinu, samo je 1,5 posto kupališta u Europi ocijenjeno kao 'loše' dok je 96 posto svih mjesta koja se prate ispunilo minimalne standarde kvalitete.

Godine 2025. 88 posto obalnih voda za kupanje u Uniji klasificirano je kao izvrsno, u usporedbi sa 78 posto kopnenih voda za kupanje.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj, građani i turisti mogu provjeriti na interaktivnoj karti Ministarstva zaštite okoliša, a ona se redovito ažurira. Prema njoj, kvaliteta vode za kupanje u Hrvatskoj (kako na moru, tako i na kopnu) je izvrsna, uz nekoliko iznimaka.

'Čisto' nije uvijek zaista čisto

Međutim njemački medij Correctiv upozorava da Unijina ocjena kvalitete vode za kupanje može dati plivačima nepotpunu sliku zdravstvenih rizika. Naime Europska agencija za okoliš prilikom testiranja ne uzima u obzir kemijsko onečišćenje, kao ni onečišćenje nekim drugim tvarima, već se ocjene temelje isključivo na razinama dviju fekalnih bakterija (crijevnih enterokoka i E. coli) koje mogu uzrokovati želučane bolesti i infekcije.

Procjena tako u obzir ne uzima cijanobakterije, poznate kao plavozelene alge, pesticide, mineralna ulja, PFAS ili industrijske kemikalije, iako su podaci o postojanju tih tvari dostupni vlastima.

U svojoj velikoj analizi Correctiv ističe da je najmanje 7866 kupališta diljem EU-a klasificirano kao mjesta s dobrom kvalitetom vode za kupanje, unatoč tome što je na tim područjima dokumentirana kemijska kontaminacija. Najviše je takvih kupališta u Italiji, Njemačkoj, Danskoj, Mađarskoj i Francuskoj.

Ističu da je Europska komisija u izvješću iz 2025. godine priznala da je Svjetska zdravstvena organizacija pozvala na veću pozornost na cijanobakterije u vodama za kupanje. U izvješću se navodi da kupalište može predstavljati zdravstveni rizik čak i ako je prema trenutačnom sustavu ocijenjeno kao mjesto s izvrsnom kvalitetom vode.

Correctiv je stoga izradio interaktivnu kartu koja prikazuje stanje kvalitete vode ne samo prema razini bakterija, već i drugih tvari koje se inače ne uzimaju u obzir.

Upotrijebili su pritom podatke regionalnih nadležnih tijela u skladu s Direktivom o vodama za kupanje, ali i podatke o kemijskom stanju površinskih voda u Uniji. Iako kemijski zagađivači u vodi svakako mogu biti relevantni za ljude, prema EEA-i, to se obično odnosi samo na konzumaciju kontaminirane ribe iz takvih voda.

Toksikolog Hans-Jörg Martin sa Sveučilišta u Kielu smatra, međutim, da rezultati analize ukazuju na prazninu u trenutačnom sustavu praćenja EU-a. Martin je uvjeren je da bi se, ako bi vlasti uzele u obzir i kemijske parametre pri procjeni njezine kvalitete, pronašla kontaminirana voda za kupanje – s potencijalnim posljedicama za ljudsko zdravlje.

Kemičar Markus Große Ophoff, član panela za procjenu relevantnosti tvari u tragovima, stručne komisije njemačke Savezne agencije za okoliš, za Correctiv također upozorava na potencijalni problem.

'Čak i ako se za većinu voda za kupanje u Europi može pretpostaviti da imaju niske razine kemijskog onečišćenja, kemijski parametri trebali bi biti uključeni u procjenu kvalitete vode za kupanje. To se posebno odnosi na područja oko poznatih onečišćenih mjesta, na kojima se može pretpostaviti potencijalno povišena razina određenih onečišćujućih tvari', upozorava.

Kakvo je stanje u Europi?

U većem dijelu Europe nalazi su slično poražavajući, ističe Correctiv u svojoj analizi.

Dvije skupine onečišćujućih tvari prvenstveno su odgovorne za ovaj loš učinak jer su široko rasprostranjene, osobito postojane i vrlo štetne za zdravlje: živa i brojni usporivači gorenja.

Živa se u okoliš ispušta uglavnom iz dimnjaka termoelektrana na ugljen, a usporivači gorenja iz skupine PBDE prije su se koristili u brojnim proizvodima za svakodnevnu upotrebu. Iako su u Uniji odavno zabranjeni ili barem strogo ograničeni zbog opasnosti za zdravlje, te se tvari još uvijek nalaze gotovo svugdje u okolišu.

Osim toga, vlasti u Nizozemskoj obavještavaju javnost o povišenim razinama PFAS-a na kupalištima, ističući da se vode mogu na najrazličitije načine onečistiti takvim kemijskim tvarima, a na jednom mjestu utvrdili su onečišćenje nakon požara jer su korištene pjene za gašenje koje sadrže PFAS.

Stoga vlasti u Nizozemskoj savjetuju tuširanje nakon plivanja u moru ili bar pranje ruku i lica, a u Njemačkoj su takva zagađenja otkrili u nekoliko ribnjaka i jezera u kojima se ljudi vole kupati. Iako je kvaliteta vode 'izvrsna za kupanje', analiza je otkrila da onečišćenje kritičnim tvarima poput PFAS-a prelazi razine koje bi se mogle smatrati dopuštenima.

Iz Correctiva zaključuju da se taj problem ne može rješavati na lokalnoj razini jer lokalne zajednice nemaju dovoljno sredstava za to, stoga bi se trebao riješiti na razini EU-a strožom regulacijom kritičnih tvari i pozivanjem industrije na odgovornost.