Institut za vode "Josip Juraj Strossmayer" objavio je u ponedjeljak Izvješće o stanju voda za 2025. godinu koje pokazuje da na 95 posto mjernih postaja nisu utvrđena prekoračenja propisanih standarda kakvoće podzemnih voda
"Rezultati potvrđuju da podzemne vode i dalje predstavljaju najbolje očuvanu sastavnicu hrvatskog vodnog okoliša. Na približno 95 posto mjernih postaja nisu utvrđena prekoračenja propisanih standarda kakvoće podzemnih voda", navodi se u priopćenju Instituta.
Izvješće se temelji na monitoringu provedenom na više od 900 mjernih postaja koje obuhvaćaju rijeke, jezera, podzemne vode te prijelazne i priobalne vode te služi procjeni stanja vodnih resursa i planiranju mjera njihove zaštite.
Pri ocjeni kemijskog stanja podzemnih vodnih tijela, dodali su, primjenjuju se vrlo strogi kriteriji pa i pojedinačno prekoračenje na jednoj mjernoj postaji može utjecati na ocjenu cijelog vodnog tijela.
"Najvažnija poruka jest da u odnosu na prethodna izvještajna razdoblja nisu uočene značajnije promjene općih trendova stanja voda u Hrvatskoj. To nije razlog za opuštanje, nego potvrda da se zaštita voda mora promatrati kao trajni proces. Monitoring nam govori gdje smo danas, a ulaganja u zaštitu voda određuju kakvo će stanje biti sutra" izjavio je ravnatelj Instituta za vode Mario Šiljeg.
Kod rijeka i jezera najveći izazovi povezani su s očuvanjem prirodnih riječnih ekosustava.
"Tijekom desetljeća brojni su vodotoci regulirani, pregrađivani ili mijenjani radi zaštite od poplava, proizvodnje energije, plovidbe i drugih zahvata. Takve promjene mijenjaju prirodni tok rijeka, njihova staništa i uvjete života biljnih i životinjskih vrsta, zbog čega njihova obnova predstavlja jedan od ključnih preduvjeta njihova dugoročnog očuvanja", ističu u Institutu za vode.
Za prijelazne i priobalne vode, koje obuhvaćaju ušća rijeka i more uz samu obalu, kažu da u većem dijelu zadržavaju dobro ili vrlo dobro ekološko stanje.
"Nalazi hrvatskog monitoringa podudaraju se s europskim izvješćima koja kao glavne izazove za vode ističu klimatske promjene, promjene riječnih ekosustava, difuzne izvore onečišćenja i postojane prioritetne tvari", rekli su.
Istodobno potvrđuju važnost nastavka ulaganja u sustave prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda, smanjenja onečišćenja na izvoru te obnove vodotoka primjenom rješenja utemeljenih na prirodi.