Vlada je prije desetak dana predstavila izmjene i dopune dvaju zakona koji se odnose na braniteljske mirovine. Riječ je o Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR) te Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (DVO).

Njime se, kako je poručio premijer Andrej Plenković, 'ispravljaju nepravde prema hrvatskim braniteljima. Sva umanjenja koja su propisale ranije vlade vraćanje su stvari u situaciju kakva je trebala biti'.

Glavni cilj je povećati mirovine onima koji su više vremena proveli na bojišnici. Podsjetimo, trenutno 265.417 hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji prima mirovinu. Najviše njih, 95.359, dobiva je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), 72.636 prema ZOHBDR-u, a još 68.269 prima mirovinu određenu ZOMO-om, uz primjenu prava iz braniteljskog zakona.

Povećanje većini, a ostalima?

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je da će mirovine rasti za 201.304 osobe, što je skoro 76 posto svih branitelja, za što je u državnom proračunu predviđeno 88 milijuna eura.

Predloženim izmjenama povećava se osnovica najniže mirovine s 0,662 eura po danu sudjelovanja u borbenom sektoru na tri eura po mjesecu, odnosno 10 centi po danu. Uvodi se i povećanje od 50 centi za mjesec dana sudjelovanja u neborbenom sektoru, odnosno vezi, logistici i transportu, inženjeriji... Tako bi najniža mirovina trebala biti povećana za 68.908 osoba.

Još 104.560 osoba dobit će braniteljski dodatak u već spomenutim iznosima, ovisno o tome jesu li sudjelovali u borbenom ili neborbenom sektoru, povrh svojih mirovina.

No Medved je na predstavljanju zakonskih izmjena i dopuna istaknuo da 51.192 korisnika invalidskih i 15.633 korisnika obiteljskih mirovina iza smrtno stradalih i nestalih branitelja nisu obuhvaćeni najavljenim izmjenama. Stvorilo je to val nezadovoljstva među braniteljskom populacijom, ali i djelatnim vojnim osobama.

'Priznati' i 'izostavljeni'

Iako je javno savjetovanje pokrenuto prije 10 dana, oba prijedloga zakona skupila su ukupno 155 komentara. Branitelji i umirovljene djelatne vojne osobe, policijski službenici i ostale ovlaštene osobe pohvaljuju napor za povećanjem mirovina, ali mahom ističu da će on stvoriti nove nepravde i nejednakosti.

'Zakon je nepravedan prema braniteljima iz borbenog sektora koji su nakon rata odradili puni radni vijek i otišli u civilnu mirovinu, a kojih je nešto više od 65.000. Tu nepravdu treba ispraviti. Te ljude treba nagraditi jer su branili zemlju i još ostatak života doprinosili svojim radom', poručila je tako hrvatska braniteljica.

Većina komentara mahom se odnosila na to da DVO te dragovoljci, kojih je, prema nekim procjenama između 34 i 36 tisuća, neće dobiti dodatak, iako su svoj ratni put proveli što na bojišnici, što u sustavima potpore, odnosno neborbenom sektoru. Štoviše, mnogi su istaknuli da su upravo dragovoljci i policajci bili prvi na prvim crtama bojišnice.

'Razlikovali bi se branitelji koji su proveli jednako vrijeme na bojištu, pretrpjeli iste ratne strahote i dali jednak doprinos samo na temelju administrativnog modela njihova umirovljenja. Unutar braniteljske populacije stvorile bi se nepotrebne podjele na 'priznate' i 'izostavljene', što izravno šteti zajedništvu onih koji su stvarali državu. Svaki mjesec u Domovinskom ratu jednako je vrijedio na prvoj crti bojišnice i na potpornim dužnostima, stoga mora jednako vrijediti i prilikom zakonskog vrednovanja u mirovini', naveo je jedan od branitelja.

Braniteljski dodatak = plastična boca

U svojim komentarima oni koji su prošli ratne strahote ističu i da iznosi braniteljskog dodatka nisu dovoljni kako bi izrazili poštovanje i zahvalu prema onome što su morali proživljavati, a mnogi od njih su u različitim varijacijama zatražili povećanje od 10 do čak 100 posto. Neki bi posebno vrednovali vrijeme provedeno u borbenom ili neborbenom sektoru u razdoblju od kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine, što se smatra periodom u kojem su djelovali dragovoljci, s obzirom na to da tada RH nije bila međunarodno priznata. Drugi bi pak uveli drugačiji izračun mirovine, temeljen na stečenom mirovinskom stažu, ali i ratnom putu.

Jedan od branitelja ustvrdio je da 'jedan dan u rovu i pod granatama vrijedi kao jedna povratna plastična boca', referirajući se na činjenicu da predviđena tri eura dodatka za borbeni sektor, podijeljeno s brojem dana, iznose 10 centi, koliko je i naknada za povratnu ambalažu.

'Posebno je nepravedno stvarati sustav u kojemu se neke branitelje dodatno vrednuje prema njihovom borbenom putu dok se djelatnicima MUP-a i MORH-a, koji su svoje pravo na mirovinu ostvarili po posebnim propisima, taj isti ratni put ne priznaje kroz isti dodatak. I još nešto. Postoje ljudi koji nikada nisu tražili liječnika da im neku bolest 'poveže s ratom'. Nisu tražili postotke, nisu tražili privilegije i nisu od svoje bolesti pokušavali napraviti ratnu zaslugu. Šutjeli su, radili, služili i živjeli sa svojim posljedicama.

Takve ljude ne treba kažnjavati zato što nisu išli tražiti ono za što možda nisu ni znali da mogu tražiti. Ako država želi ispraviti nepravde prema hrvatskim braniteljima, onda neka ih ispravi svima pošteno i prema istom kriteriju. Jedan mjesec proveden u borbenom sektoru mora imati jednaku vrijednost bez obzira na to je li čovjek nakon rata postao civilni umirovljenik, policijski umirovljenik ili vojni umirovljenik. Ne tražimo privilegiju. Tražimo jednakost', nadodao je još jedan sudionik Domovinskog rata.

Gledanje u tuđi tanjur

Iako je Sindikat policije Hrvatske (SPH) pozdravio najavljene zakonske izmjene kojima se uređuju mirovinska prava policajaca i hrvatskih branitelja, posebno ukidanje umanjenja mirovina od osam do 20 posto, s njihovom se podrškom ne slažu policajci i branitelji.

Naime oni smatraju da se to ne može prikazivati kao povećanje mirovina, niti bilo kakva poboljšica, već kao konačno ispunjavanje odavno stečenog prava.

'Poštovana gospodo predlagatelji zakona, ovim činom vi ovoj populaciji hrvatskih branitelja, koji su uzorno i časno radili cijeli svoj radni vijek i otišli u mirovine u skladu s postojećim zakonskim rješenjima bez invalidnosti, ništa ne dajete, ništa ne povećavate. Vi samo vraćate ono što je jedna od prethodnih Vlada uzela prije gotovo 25 godina ovoj skupini branitelja, među kojima su mnogi dragovoljci i osobe s preko 1800 dana rata u borbenom sektoru. Smatrajući povrat nečega što je prije 25 godina oduzeto kao povećanje mirovine za ovu skupinu ljudi je doslovno neprimjereno', smatraju branitelji.

Mnogi od njih upozorili su na paradoksalne situacije u kojima im je mirovina s priznatim danima sudjelovanja u Domovinskom ratu niža nego ona ostvarena redovnim mirovinskim stažem, što također smatraju nepravednim.

Nije braniteljima te umirovljenim policajcima i drugim službenicima jasno zašto su iz svega isključeni korisnici invalidskih i obiteljskih mirovina.

'Zamislite, gospodo, što bi se dogodilo da oporbeni zastupnici u Hrvatskom saboru ne mogu ići jesti u saborski restoran zato što nisu dio vladajuće većine. Eto, tako i mi, pojedini branitelji, gledamo u tuđi tanjur, pitajući se zašto oni mogu, a mi ne', iskren je bio jedan od branitelja.

Tema prijepora

Naravno, oni koji su komentirali predložene izmjene i dopune dvaju zakona u javnom savjetovanju iskoristili su priliku da se požale na sve što smatraju pogrešnim u tim zakonima, od mogućnosti korištenja mirovine iz drugog stupa, preko činjenice da neki nisu dobili braniteljska prava jer su proveli manje od 100 dana u ratu, do toga da su penalizirani zbog ranijeg odlaska u mirovinu iako su nakupili i više od 40 godina staža...

S obzirom na to da je javno savjetovanje otvoreno do 6. rujna, može se očekivati pravi val nezadovoljstva branitelja. Kako bilo, čini se da će i nakon ovih izmjena braniteljske mirovine biti tema prijepora, kako među njima samima i pripadnicima drugih službi, tako i u općoj populaciji, koja ionako smatra da su previsoke.

Naime, prema podacima HZMO-a, prosječna mirovina po DVO-u za lipanj iznosila je 952,72 eura te je činila 61,4 posto prosječne plaće. Što se pak tiče umirovljenih po ZOHBDR-u, njihova je prosječna mirovina iznosila 1443,79 eura, što je čak 93 posto prosječne plaće.

Državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić poručio je da bi netko s pet godina provedenih u borbenom sektoru mogao dobiti 2160 eura godišnje. Jasno, mnogima bi to popravilo životni standard, stoga velik broj kritika ne čudi.