Analiza Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), znanstvene službe Europske komisije, potvrđuje upozorenja proizvođača izvan EU-a: zabrana i najmanjih tragova nekih od najopasnijih pesticida, čija je uporaba u Uniji zabranjena zbog zdravstvenih i okolišnih rizika, mogla bi smanjiti ponudu i podići cijene.

U najnepovoljnijem, hipotetskom scenariju, u kojem se proizvođači izvan EU-a uopće ne bi prilagodili novim pravilima, cijena kave mogla bi porasti čak 332 posto, a citrusa 82 posto, navodi JRC kojeg prenosi POLITICO. Uvoz poljoprivrednih proizvoda u EU pao bi za 41 posto, dok bi stočari plaćali skuplju stočnu hranu.

I u realističnijim scenarijima, u kojima bi se strani proizvođači u različitoj mjeri prilagodili novim zahtjevima, potrošačke cijene porasle bi, a uvoz se smanjio. Istodobno bi porasla proizvodnja unutar EU-a.

Bruxelles se tako suočava s nezgodnim političkim izborom: udovoljiti europskim poljoprivrednicima koji traže ravnopravnije uvjete tržišnog natjecanja ili riskirati rast cijena hrane za potrošače.

Predložena zabrana ostataka pesticida dio je paketa o sigurnosti hrane i stočne hrane, a podupiru je europski poljoprivrednici. Oni već dugo upozoravaju da se moraju pridržavati strožih pravila od konkurenata iz trećih zemalja. Mjera je dijelom zamišljena i kao odgovor na njihovo nezadovoljstvo trgovinskim sporazumom EU-a s Mercosurom, koji čine Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.

Kako na voću i povrću ne bi ostali tragovi spornih tvari, strani proizvođači u praksi bi morali prestati koristiti pesticide obuhvaćene zabranom. Kritičari tvrde da bi takav pristup mogao biti u sukobu s pravilima međunarodne trgovine jer EU zapravo svoja pravila nameće proizvođačima iz drugih dijelova svijeta. Riječ je o takozvanoj zrcalnoj klauzuli.

Međunarodne organizacije proizvođača upozoravaju da prijedlog nadilazi postojeće mjere zaštite zdravlja i pokušava nametnuti jedinstven model poljoprivrednicima koji rade u različitim klimatskim uvjetima i suočavaju se s različitim štetnicima.

'Usklađivanje standarda'

‘Izbor je između bobičastog voća dostupnog tijekom cijele godine, koje je zdravo, sigurno i po prihvatljivoj cijeni, te ograničene proizvodnje po visokoj cijeni’, rekao je Amine Bennani, predsjednik Marokanske udruge proizvođača crvenog voća.

Ono što Bruxelles naziva ‘usklađivanjem standarda’ u praksi predstavlja ‘trgovinsku barijeru’, poručio je Bennani. Dodao je da se s njegovom udrugom nitko nije konzultirao iako bi nova pravila mogla utjecati na 250.000 Marokanaca zaposlenih u tom sektoru.

Slična upozorenja stižu iz Južne Afrike, Kanade, Hondurasa, Brazila i Kalifornije, čiji proizvođači strahuju od posljedica za izvoz i radna mjesta.

Bruxelles ide dalje od postojećih standarda

Europska komisija tvrdi da želi spriječiti da se najopasnije tvari, čija je uporaba zabranjena unutar EU-a, na europsko tržište vraćaju preko uvezene hrane. Zbog toga bi dopuštena razina njihovih ostataka bila spuštena na tehničku nulu.

Komisija i strani proizvođači slažu se da su postojeće maksimalne razine ostataka pesticida već određene tako da hrana bude sigurna za ljudsko zdravlje. Kritičari zato tvrde da Bruxelles novim pravilima ide znatno dalje od postojećih zdravstvenih standarda, nastojeći ukloniti i tragove tvari zabranjenih zbog širih zdravstvenih i okolišnih rizika.

Komisija još nije odredila koji bi točno pesticidi bili obuhvaćeni novim pravilima. JRC je identificirao 18 aktivnih tvari koje bi mogle biti obuhvaćene zabranom, što bi utjecalo na 235 proizvoda iz 86 zemalja.

Australija, Kanada, Paragvaj i SAD već su osporili plan pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO), dok Međunarodno udruženje za svježe proizvode tvrdi da postojeći globalni standardi sigurnosti hrane već štite potrošače i omogućuju trgovinu.

Dio članica EU-a ipak snažno podupire zrcalne klauzule kako bi europske poljoprivrednike zaštitile od konkurencije koja ne podliježe jednakim ograničenjima. Posebno je glasna Francuska, koja je početkom godine već zabranila određene proizvode s ostacima pesticida čija je uporaba u EU-u zabranjena, ograničivši tako i uvoz dijela krumpira i avokada.