Dok Europa prolazi kroz još jedno ljeto obilježeno ekstremnim vrućinama i sušom, novi podaci pokazuju velike razlike među državama u korištenju slatkovodnih resursa. Iako Europska unija u prosjeku koristi svega 5,8 posto raspoložive slatke vode, pojedine zemlje, osobito na Mediteranu, već su u zoni ozbiljnog rizika od nestašice.
Najveći problem imaju mediteranske zemlje, koje zbog kombinacije klimatskih promjena, dugotrajnih suša, sve većeg broja turista i rasta stanovništva troše znatno više vode nego ostatak kontinenta, navodi Euronews.
Najteža situacija je na Cipru, gdje se tijekom godine iskoristi čak 72 posto svih obnovljivih izvora slatke vode. Tijekom ljeta, kada dolaze milijuni turista, potrošnja raste na čak 92 posto, što tu otočnu državu praktički stavlja u stanje trajne vodne krize.
Za usporedbu, stručnjaci smatraju da država ulazi u zonu ozbiljnog upozorenja već kada koristi više od 20 posto svojih obnovljivih vodnih resursa.
vezane vijesti
Kako bi izbjegla nestašice pitke vode tijekom turističke sezone, ciparska vlada posljednjih mjeseci ubrzano gradi nova postrojenja za desalinizaciju morske vode, dok građane poziva da svakodnevnu potrošnju smanje za deset posto.
Odmah iza Cipra nalazi se Malta, koja tijekom godine koristi 33 posto svojih vodnih resursa, dok ljeti ta brojka raste na čak 67 posto.
Grčka, Rumunjska, Portugal, Italija i Španjolska također se nalaze duboko u zoni upozorenja zbog velike potrošnje vode, a stručnjaci procjenjuju da će klimatske promjene i sve češće suše dodatno pogoršavati stanje tijekom sljedećih godina.
Europa se zagrijava brže od ostatka svijeta
Europska agencija za okoliš (EEA) upozorava da će klimatske promjene dodatno povećavati učestalost i ozbiljnost nestašica vode najmanje do 2030. godine.
Europa je danas kontinent koji se zagrijava najbrže na svijetu. Sve toplija ljeta znače veću potrošnju vode, ali i manje oborina tijekom razdoblja kada su najpotrebnije.
Zbog toga stručnjaci očekuju da će problemi s opskrbom vodom postajati sve izraženiji, posebno u južnim dijelovima kontinenta.
Hrvatska nema problem s količinom vode, ali ima s infrastrukturom
Iako Hrvatska nije među državama koje prekomjerno iskorištavaju svoje vodne resurse, novi podaci pokazuju da se ipak suočava s drugim ozbiljnim izazovom.
Naime, Europska agencija za okoliš procjenjuje da se oko jedan od deset stanovnika Europske unije suočava s poteškoćama u pristupu dovoljnoj količini sigurne i čiste vode.
Najgora je situacija na Cipru, gdje problem ima 36,5 posto stanovništva, te u Grčkoj s 31,5 posto.
No među državama koje također imaju problema s opskrbom nalaze se i Hrvatska, Bugarska, Mađarska i Irska, premda one ne troše neuobičajeno velike količine vode.
To pokazuje da problem nije u samim zalihama vode, nego prvenstveno u zastarjelim vodovodnim mrežama, velikim gubicima tijekom distribucije i nedovoljno razvijenoj infrastrukturi.
Klimatske promjene dodatno pogoršavaju stanje
Stručnjaci upozoravaju da će ekstremni toplinski valovi, poput onoga koji je ovih dana pogodio velik dio Europe, dodatno povećavati pritisak na vodne sustave.
Veće temperature znače veću potrošnju vode u kućanstvima, poljoprivredi i industriji, dok istodobno raste isparavanje iz rijeka, jezera i akumulacija.
Zbog toga se mnoge države sve više okreću alternativnim izvorima vode, poput desalinizacije mora, ponovne uporabe pročišćenih otpadnih voda i modernizacije vodovodne mreže.
Istodobno stručnjaci upozoravaju da će bez ozbiljnijih ulaganja u infrastrukturu i prilagodbu klimatskim promjenama sve veći broj europskih regija tijekom ljeta biti suočen s ograničenjima potrošnje vode i mogućim nestašicama, osobito u razdobljima dugotrajnih suša i rekordnih vrućina.
