Je li preostalo dovoljno vremena do zime da Ukrajinci ostvare strateške ciljeve svoje protuofenzive te što će za tijek rata značiti nedavni sastanak ruskog predsjednika Putina i sjevernokorejskog vođe Kim Jong-una?
'Ukrajinci napreduju prilično sporo. Osvojiti jedno selo ne znači puno. S druge strane, ruska taktika obrane tih sela i zaseoka je jako čudna; navodno koriste cijele brigade da bi ih zaustavili, pa imaju obostrano velike žrtve. Što se tiče topništva, Ukrajinci su u nešto malo boljem položaju, dok Rusi ne počnu dobivati streljivo iz Sjeverne Koreje, i tu će se opet izbalansirati', rekao je vojni analitičar portala Index Mario Galić gostujući u radijskoj emisiji 'U mreži Prvog' HRT-a.
Ukrajinci su prije ofenzive najavili da im je strateški cilj izaći na obale Azovskog mora te razdvojiti ruske snage.
vezane vijesti
Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica rekao je da su Ukrajinci još daleko od toga cilja.
'Ofenziva još uvijek traje, intenzivna je, ali pomaci su na taktičkoj razini. U dvije riječi, ovu cijelu situaciju u Ukrajini možemo staviti pod status quo', rekao je Ogorec.
'Mogu izdržati i jedni i drugi još dugo. To je bilo jasno još od početka, Rusija raspolaže značajnim resursima. Opet se tu provlači osnovna tema svega toga - transformacija svijeta, arhitekture moći, uzdizanje globalnog juga, tj. nezapada koji je postao strahovito važan sa svojim stavovima i odlukama, a Zapadu treba kompletni konsenzus oko osuđivanja ruske agresije i pomoći, ovako to ispada da je samo trećina svijeta na strani Ukrajine. Tu imamo i ljudski faktor; koliko god ljudi odlazi iz Rusije, ipak ogromna količina ljudi ostaje, tu postoje metode dobrovoljno prisilne mobilizacije tih ljudi na front. Rusija još uvijek može provoditi nekropolitiku.
S druge strane, Ukrajina ima kompletnu podršku najrazvijenijih država svijeta i to se može nastaviti još jako dugo', govori vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović i dodaje da, što se tiče pregovora, u onom obliku u kojem ih mi zamišljamo, odnosno u klasičnom obliku, treutno ne vidi modus na kojem bi se mogli naći.
Zbog čega bi ukrajinski napad na rusko brodogradilište na Krimu mogao biti prekretnica u ratu?
'Pri tom napadu uništena je protuzračna obrana i pogođena je podmornica. Taj napad bi mogao biti prekretnica zbog toga jer do sada ni Francuzi ni Britanci nisu dozvoljavali Ukrajincima da po Krimu gađaju tako važne ciljeve, da ne bi isprovocirali Ruse. Znači, nešto se mijenja. Također mislim da će odnos Rusije sa Sjevernom Korejom promijeniti odnos snaga na puno razina. Ono što su dobili od Irana, kamikaza dronove, to je već malo promijenilo, ali ovo bi još moglo jače', rekao je Galić.
Koliko je realno očekivati da Sjeverna Koreja, osim oružja, pošalje i svoju vojsku u Ukrajinu?
'Što se tiče ljudstva, što Sjeverna Koreja može ponuditi Rusiji osim mase ljudi koji i njoj trebaju? Tu je kalkulacija, treba gledati i prema Kini. Dostavljanje streljiva Rusiji može promijeniti tjedan dana u ratu. Ali ne može utjecati na stanje na bojištu', smatra Vidmarović.
Ogorec smatra da Rusi još uvijek imaju zadovoljavajuću količinu sredstava za vođenje dužeg rata. Potencijalna nabava sjevernokorejskog naoružanja, ističe, bila bi više politička razina da se pokaže kako dvije zemlje koje su izolirane od međunarodne zajednice pomažu jedna drugoj.
