topljenje ledenjaka

Zaleđeni virusi se bude i napadaju divlje životinje: Donose li nam klimatske promjene novu pandemiju?

21.10.2022 u 14:56

Bionic
Reading

Sljedeću pandemiju moglo bi uzrokovati otapanje ledenjaka. Nova istraživanje arktičkih jezera pokazuje da bi se virusi i bakterije zaleđeni u ledu mogli 'probuditi' i zaraziti divlje životinje

Najnovija analiza tla i sedimenata iz arktičkog jezera Hazen sugerira da bi rizik od širenja virusa mogao biti veći na područjima gdje se otapaju ledenjaci. Kako temperature diljem svijeta rastu zbog klimatskih promjena, postoji mogućnost da bi virusi i bakterije zaleđene u ledenjacima i permafrostu mogle 'ustati iz mrtvih', a onda zaraziti divlje životinje.

Kad se 2016. u sjevernom Sibiru pojavio antraks kojim se zarazilo sedam ljudi i koji je ubio jedno dijete, izbijanje virusa pripisano je toplinskom valu koji je otopio permafrost ispod kojeg su se nalazili zaraženi leševi sobova. Prije toga posljednja epidemija antraksa bila ja 1941. godine, piše The Guardian.

Kako bi bolje istražili rizik koji predstavljaju zamrznuti virusi znanstvenici sa Sveučilišta u Ottawi prikupili su uzorke tla i sedimenta iz arktičkog jezera Hazen, gdje je tekla voda nastala otapanjem okolnih ledenjaka. Zatim su u tim uzorcima sekvencirali RNA i DNA kako bi eventualno identificirali genetske potpise koji se podudaraju s onima poznatih virusa, kao i potencijalne životinjske, biljne ili gljivične domaćine virusa. Potom su koristili algoritam kojim su izračunali mogućnost da ti virusi zaraze različite skupine organizma.

Istraživanje pokazuje da je rizik od zaraze novih domaćina virusima veći na lokacijama u blizini mjesta gdje su tekle velike količine vode nastale otapanjem ledenjaka. Tim znanstvenika zasad još uvijek nije pobrojao sve pronađene viruse koji prethodno nisu bili poznati, niti su napravili procjene mogućnosti zaraze tim virusima.

  • +12
Arktički ledenjaci Izvor: Profimedia / Autor: Lars Johansson / Alamy

Međutim, druga istraživanja pokazuju da nepoznati virusi slobodno lebde unutar ledenjaka. Tako su prošle godine znanstvenici pronašli genetski materijal 33 virusa u uzorcima leda s Tibetanske visoravni, najviše i najveće visoravni na svijetu. Među njima je bilo 28 novih virusa, a starost im se procjenjuje na 15 tisuća godina.

Francuski znanstvenici su 2014. uspjeli oživjeti divovski virus iz sibirskog permafrosta i pri čemu je postao zarazan po prvi put u 30 tisuća godina. Jedan od znanstvenika, Jean-Michel Claverie, tada je za BBC rekao da bi izlaganje takvih slojeva leda mogao biti 'recept za katastrofu'.

Ipak treba razumjeti da visoki rizik od širenja nije isto što i stvarno širenje virusa ili pandemija. Ali treba biti svjestan i da će klimatske promjene povećati broj postojećih vrsta virusa, potencijalno dovodeći nove domaćine u kontakt s drevnim virusima ili bakterijama. Hoće li klimatske promjene dovesti do nove pandemije ne može se znati. 'No, dvije stvari jesu jasne, i to da se Arktik brzo zagrijava i da predstavlja glavni rizik za naše čovječanstvo te da nove bolesti pronalaze put do ranjivih ekosistema na Arktiku', rekao je ravnatelj Interdisciplinarnog centra za okolišnu mikrobiologiju na Sveučilištu Aberystwythu.