Toplinski val koji je posljednjih dana zahvatio velik dio Europe i donio rekordne temperature u Hrvatsku nije neočekivan razvoj događaja, nego posljedica procesa na koji znanstvenici upozoravaju godinama. Klimatolog akademik Mirko Orlić, profesor emeritus Geofizičkog odsjeka PMF-a, gostujući u RTL-u Danas rekao je kako su ovakvi scenariji bili predviđeni još prije desetljeća
Prema Orliću, klimatske projekcije već su dugo pokazivale da će toplinski valovi u ovom dijelu Europe postajati sve češći, dugotrajniji i intenzivniji, prenosi Net.hr. ‘Kada je riječ o toplinskim valovima, za naš dio Europe bilo je jasno da će oni postajati intenzivniji, da će postajati dulji i češći.'
Istaknuo je pritom razliku između vremenske prognoze i klimatskih projekcija. Dok nije moguće unaprijed odrediti kakva će temperatura biti određenog dana i sata, dugoročni statistički trendovi jasno pokazuju u kojem se smjeru klima razvija.
‘Ovo su stvari o kojima se govorilo. Ne, doduše, u smislu da će 29. lipnja u toliko sati biti toliko i toliko stupnjeva, to ne možete napraviti. Ali možete u statističkom smislu reći i godinama i desetljećima unaprijed što će se zbivati’, rekao je Orlić, dodajući da se zato ovakve pojave ne mogu uspoređivati s nepredvidivim katastrofama poput potresa.
vezane vijesti
Omega fenomen
Za dugotrajnost aktualnog toplinskog vala zaslužan je meteorološki obrazac koji se u početku nazivao ‘omega’. Naziv potječe od oblika koji je u jednom trenutku poprimila mlazna struja, snažan zračni tok na velikim visinama. Takva konfiguracija stvara svojevrsnu blokadu zbog koje se vrlo topao zrak danima zadržava nad istim područjem.
Orlić je taj proces usporedio s oceanskim valom. ‘Kad se val približi obali, on počinje rasti i onda se lomi. Imate surfere koji jašu na njemu’, objasnio je.
Upravo se takav ‘lom’ dogodio iznad središnje Europe. Posljedica su temperature više od 40 stupnjeva u Njemačkoj, Češkoj i Poljskoj, dok je Hrvatska u početku bila nešto manje pogođena. Temeljni uzrok, naglašava, leži u globalnom zatopljenju. Budući da se Arktik zagrijava brže od područja oko ekvatora, mijenja se temperaturna razlika koja utječe na ponašanje atmosfere i pogoduje ovakvim dugotrajnim ekstremima.
Promjene se već vide
Promjene su već vidljive u svakodnevnom životu. Raste ovisnost o klima-uređajima, a sve se ozbiljnije postavlja pitanje prilagodbe radnog vremena, osobito za zaposlenike koji rade na otvorenom.
‘Treba ljude koji rade na otvorenom štedjeti. To je nemoguće raditi na takvim uvjetima, jer pazite, ove temperature o kojima mi tu govorimo su temperature u hladu’, upozorio je Orlić.
Smatra da će prilagodba biti nužna na više razina, od energetske obnove zgrada, koja se već provodi u Zagrebu, do mogućeg uvođenja popodnevnog odmora po uzoru na mediteranske zemlje.
Poseban izazov predstavljaju tropske noći, kada temperatura ni tijekom noći ne pada ispod 20 stupnjeva. Taj je fenomen posebno izražen u priobalnim gradovima jer zagrijano more noću vraća toplinu u atmosferu, zbog čega se organizam ne uspijeva dovoljno rashladiti prije novog vrućeg dana.
Visoke temperature zahvaćaju i more. Orlić upozorava da postoje i toplinski valovi u moru, koji ostavljaju ozbiljne posljedice na morski ekosustav. Već u lipnju temperatura mora doseže 26 ili 27 stupnjeva, što je, kako ističe, znatna promjena u odnosu na razdoblje od prije nekoliko desetljeća.
‘Pazite, prije 30-40 godina normalna ljetna temperatura je imala maksimum u kolovozu i bila je 25 stupnjeva. Mi sad u lipnju mjerimo do 27’, naglasio je. Takvi uvjeti pogoduju cvjetanju mora, utječu na koraljne zajednice i potiču pomicanje ribljih vrsta sa juga prema sjeveru.
Govoreći o mogućim odgovorima na klimatske promjene, Orlić ističe dvije ključne mjere: smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu novim klimatskim uvjetima. Posebno upozorava na način upravljanja vodnim resursima u Hrvatskoj.
'Oborina će u Hrvatskoj biti intenzivna'
‘Jedna stvar koja će biti jako važna za Hrvatsku za sada ne vidi. Mi smo zemlja koja nema problema s vodom. Sve projekcije koje sam vidio kažu da ćemo mi i dalje imati oborine u Hrvatskoj. To je dobra vijest. Nećemo ostati bez vode, ali oborine ćemo imati uglavnom zimi i u sjevernom - sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
A što to znači? Oborina će biti intenzivna. Vidjeli ste pljuskove. I onda ljudi imaju prve impulse da se riješe te vode. Nećemo se smjeti rješavati te vode. Morat ćemo je sačuvati, ne puštati u more da bi je mogli koristiti u onim dijelovima godine kad nema oborine i u onim dijelovima zemlje gdje nema vode’, zaključio je Orlić.
