Klimatske promjene jače utječu na uvjete na kojima se temelji ljetni turizam na malim sredozemnim otocima. Otoci čije gospodarstvo uvelike ovisi o kupališnoj sezoni, suočavaju se s porastom temperatura, a razdoblje koje je tradicionalno najvažnije za turizam postaje sve manje ugodno za boravak na otvorenom
Otok s najviše toplinski izazovnih dana na hrvatskoj obali je Vis.
Na to upozorava znanstveni rad ‘An Integrated Climate–Spatial Analytical Framework for Assessing 3S Tourism Resilience on the Mediterranean Island of Vis, Croatia’, objavljen u časopisu Tourism and Hospitality. Potpisuju ga Mira Zovko i Luka Valožić s Instituta za turizam te klimatologinje DHMZ-a Lidija Srnec, Ivana Havrle Kozarić i Sara Ivasić.
Istraživanje pokazuje da Vis već danas ima više od 50 dana godišnje s temperaturama iznad 35,1 stupnja, kada je boravak na otvorenom izrazito neugodan, a broj takvih dana raste za 0,7 godišnje, prenosi Večernji.
vezane vijesti
Bit će još teže
Prema klimatskim projekcijama, broj dana s izraženim toplinskim stresom porast će za dodatnih šest do devet u odnosu na referentno razdoblje. To znači da će srpanj i kolovoz postajati sve manje pogodni za klasični ljetni turizam, dok bi proljeće i jesen mogli postati privlačniji za boravak na otoku.
Autori ističu da istraživanje ne upozorava samo na posljedice klimatskih promjena, nego nudi i alat za planiranje prilagodbe. Kombiniranjem klimatskih i prostornih podataka moguće je prepoznati područja pogodna za razvoj turističkih sadržaja koji nisu vezani isključivo uz plaže, a takav bi se pristup mogao primijeniti i na drugim malim mediteranskim otocima.
Najmanje hlada je na obali
Analiza pokazuje i da obalna područja imaju manje prirodnog hlada i šumskog pokrova, dok unutrašnjost otoka nudi veći potencijal zahvaljujući pješačkim stazama, šumskim područjima i UNESCO-ovu globalnom geoparku.
Autori upozoravaju da će klimatske promjene smanjivati atraktivnost vrhunca turističke sezone, dok će istodobno biti potrebna sve veća ulaganja u prilagodbu.
