Nakon niza dana obilježenih ekstremnim vrućinama, Hrvatsku tijekom srijede očekuje promjena vremena koja će donijeti pad temperatura, ali i povećati rizik od grmljavinskih nevremena. Najavio je to meteorolog Krunoslav Mikec gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a
Vrhunac toplinskog vala dosegnut je danas, kada su temperature u većem dijelu zemlje prelazile 35 Celzijevih stupnjeva. Najviša vrijednost izmjerena je u Kninu, gdje je zabilježeno 39 stupnjeva. Kako je naveo meteorolog Krunoslav Mikec u Dnevniku HRT-a, ovakve će se vrućine zadržati još početkom tjedna, a prvi dan srpnja označit će početak njihove postupne smjene.
‘Od srijede nadalje temperatura će se sniziti. Ne radi se o osvježenju koje bi donijelo ispodprosječne vrijednosti, nego o temperaturama primjerenijima početku srpnja. U procesu promjene vremena moguća su i nevremena’, rekao je Mikec i dodao da su mogući burni procesi. Bit će jako puno energije u atmosferi', rekao je Mikec.
Objasnio je da će snažno zagrijana atmosfera sadržavati dovoljno energije za razvoj grmljavinskih sustava, zbog čega su u srijedu poslijepodne i navečer najizglednija nevremena u unutrašnjosti zemlje, dok se ponegdje mogu javiti i na Jadranu.
Sve su češći dugotrajni toplinski valovi
Govoreći o klimatskim promjenama, Mikec je upozorio da su sve učestaliji i dugotrajniji toplinski valovi upravo ono na što znanstvenici godinama upozoravaju.
‘Rušeni su temperaturni rekordi na brojnim mjestima u Europi. Kod nas još nisu, osim ponegdje, iako nije isključeno da će biti oboreni rekordi za lipanj. To je nešto s čime ćemo, čini se, morati živjeti i u sadašnjosti i u budućnosti’, rekao je.
Osvrnuo se i na razloge zbog kojih su najviše temperature posljednjih dana zabilježene u zapadnoj i srednjoj Europi. Nad Francuskom, Velikom Britanijom, zemljama Beneluxa, Njemačkom, Austrijom i Poljskom zadržavao se vrlo topao zrak pristigao sa sjevera Afrike, a kako se anticiklona pomiče prema istoku, do kraja lipnja isti će zračni val zahvatiti Panonsku nizinu i Balkan.
‘Moguće je da ćemo i u Hrvatskoj dosegnuti oko 40 Celzijevih stupnjeva, ponajprije u Zagorju i Slavoniji’, rekao je Mikec.
Mora i rijeke sve topliji
Upozorio je i na neuobičajeno visoke temperature mora i rijeka. More na sjevernom Jadranu doseže 28 stupnjeva, dok se slične vrijednosti bilježe i u pojedinim rijekama, među njima Korani, Kupi i Dunavu. ‘To je važno zbog organizama koji u njima žive, ali utječe i na vremenske prilike jer povećava isparavanje i količinu vlage u zraku, što uz veliku energiju u atmosferi pogoduje razvoju grmljavinskih nevremena’, objasnio je.
Prema sadašnjim prognozama, nakon zahlađenja početkom srpnja temperature bi se trebale vratiti na vrijednosti uobičajene za to doba godine. Ipak, već sredinom mjeseca raste vjerojatnost novog razdoblja iznadprosječnih vrućina.
‘Ljeto se nastavlja. Koliko će toplinski valovi biti izraženi, teško je reći, ali povratak vrućina je izgledan’, zaključio je Mikec.