U fokusu tribine trebali su biti prvi potezi nove Vlade 'koji su naznačili 'novu nacionalnu paradigmu' kulturne i medijske politike, a koji predstavljaju ozbiljan napad na profesionalno novinarstvo, medijski pluralizam i ljudska prava. Neutemeljeno ukidanje Stručnog povjerenstva za neprofitne medije pri Ministarstvu kulture i najava ukidanja inače premalog sufinanciranja novinarskog rada pritom se pokušavaju prikazati kao reakcija kontroverznog ministra na 'kontroverznost' kritičkog i istraživačkog novinarstva' stajalo je u pozivu na tribinu odaslanom medijima od kojih je N1 televizija i uživo prenosila gotovo cijelu tribinu prije nego li se prebacila na prijenos presice Zdravka Mamića protiv kojega je jučer pokrenuta treća istraga.

(Prigod)no Mamić je posljednjih dana 'aktualan' i u sklopu neobične priče o smjeni šefa Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Dragana Lozančića, kojega se s tog mjesta želi riješiti predsjednica Kolinda Grabar Kitarović jer joj navodno nije rekao, a ona smatra da je trebao, da su uslijed praćenja Mamića zabilježeni i njezini kontakti s njim, kojega se često spominje i kao navodnog organizatora njezina rođendana. Upravo je primjer razrješenja šefa SOA-e poslužio Ivici Đikiću, glavnom uredniku Novosti i bivšeg Ferala, poslužio kao argument n atemelju kojeg se vidi zašto građani trebaju neprofitne medije jer javna, a zapravo državna televizija i (drugi) profitni mediji izbjegavaju jedino relevantno pitanje, a to je sadržaj razgovora između Mamića i Grabar Kitarović, upozorio je Đikić govoreći o potrebi financiranja i drugih medija osim javne radio-televizije.

'Nakon neprofitnih medija na redu su HRT i Hina'

Međutim, ne treba imati sumnje da su nakon neprofitnih medija na redu HRT i Hina, na što je upozorilo i nekoliko govornika koji su na tribini sudjelovali iz nekoliko neprofitnih medija te par fakulteta. O diiskursu štednje i momentu konzervativne revolucije kao sjecištu i izvorištu problema ne samo za neprofitne medije, nego i cijelo polje kulturne proizvodnje te HRT i Hinu, govorio je Mislav Žitko s Filozofskog fakulteta upozorivši da se program fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj ne može provesti u onom obujmu koji to Ekonomska komisija i investitori traže od Hrvatske pa se zamagljuje činjenicu da je Vlada u ekonomskom aspektu, u pat poziciji i omogućuje onim kulturnim snagama koje se razvijaju u desno da preuzmu dominantnu ulogu i kontrolu nad prozvodnjom značenja.

Važan potencijal neprofitnih medija jest upravo u tome da su tijekom proteklih godina stvoreni određeni analitički kapaciteti i treba ih potpuno iskoristiti da vidimo što se događa u političkom polju, istaknuo je Žitko naglasivši da je pritom važno reći popu pop, a bobu bob. Međutim, nije dovoljno samo prozvati nešto fašizmom, nego treba vidjeti i kako funkcioniraju mehanizmi upravljanja i koje posljedice mogu proizvesti u smislu kritike koja neće ostati samo na ukazivanju, upozorio je Žitko.

O 'novoj desnici' u smislu razrađenih mehanizama kojima se kontrolira društveno relevantne pojmove odnosno njihovo značenje u društvu te da se najnovije odluke ne odnose samo na sudbinu neprofitnih medija, nego i na sudbinu javnih servisa poput HRT-a i Hine upozorio je i Tonči Kursar s Fakulteta političkih znanosti, inače jedan od članova raspuštenog Povjerenstva za neprofitne medije, koji se osvrnuo na kriterije zadane u natječaju na koji su se neprofitni mediji prijavljivali. Podsjetio je da se Povjerenstvo proziva jer je navodno naškodilo medijskom pluralizmu, a kriteriji su u samom natječaju bili doprinos pluralizmu, različitost kuta gledanja i slično te se o njima i javno raspravljalo, ustvrdio je Kursar. No, mnogi su davno prije ovih zbivanja upozoravali da u (javnim) raspravama nisu uzete u obzir sve primjedbe na kriterije natječaja, a Kursar se pita jesu li valjda trebali dati svakome tko se sjetio prijaviti, državnu subvenciju te podcrtao da su svi bili upoznati s kriterijima te da je Povjerenstvo pokušavalo osloboditi prostor za skupine koje nisu većina u društvu i pružiti im mogućnost da se postave ravnopravnije postave pred većinu.

Upravo zahvaljujući ispunjavanju jasnih kriterija o doprinosi afirmaciji socijalnih i građanskih prava te nadzoru ekonomskih i političkih moćnika i jest dodjeljivan novac prilikom dosadašnjega subvencioniranja neprofitnih medija, koji su značajno sudjelovali u afirmaciji građanskih i temeljnih ljudskih prava što se uostalom može i vidjeti iz niza tekstova, istaknula je Mašenjka Bačić s portala STav. Novac koji smo dobili omogućio nam je jednog zaposlenog i nekoliko vanjskih suradnika uiz puno volonterskog rada, kazala je Bačić, koji pretpostavlja da će neprofitni mediji opstati i bez sredstava Ministarstva kulture, ali će uloga nadzora biti znatno oslabljena, i to još u atmosferi koja će dokinuti neka od građanskih, političkih i socijalnih ljudskih prava koja su izborili upravo mediji. Upozorila je i na netočnost koja se opetovano ponavlja u dijelu medija kao jedna od ključnih zamjerki Povjerenstvu ocjenjivalo prijavljen im, a izmišljen portal Zlatne godine koji zapravo ne postoji, naime, potporu je Ministarstvo davalo i tri posve nova projekta što se jasno navodilo u tekstu natječaja i u tom su kontekstu Zlatne godine i ocjenjivane kao novi medijski projekt.

Luka Ostojić s portala Booksa, međutim, smatra da je snalaženje neprofitnih medija na tržištu beznadno, i to nije slučaj samo u Hrvatskoj, nego i šire u ostatku svijeta uz donekle izuzetak SAD-a, naime, prihode bi se povećalo samo kada bi se služili agresivnim PR-om i nastojali da kultura bude što šira, za što širu publiku, a što je nemoguće. K tome, javni mediji imitiraju komercijalne medije i guraju kulturu na margine, a aktualni ministar niti poznaje ljude u kulturi, niti s njom ima značajno iskustvo i ne prepoznaje njezin značaj, upozorio je Ostojić.

'Ne mogu nas ugušiti, vjerujemo da je drugačiji svijet moguć'

Prve poteze resornog ministra Zlatka HasanbegovićaAna Brakus s portala Libela nazvala je 'institucionaliziranom voljom i željom za ukidanje prava medija' te upozorila na značaj koji neprofitni medijski sektor ima u borbi za prava različtih manjina kojima se ostali mediji bave sporadično. Podsjetila je i koliko je Hasanbegović bio vrlo blizak 'U ime obitelji' i aktivan oko referenduma o braku te ustvrdila da je u slučaju U ime obitelji očekivanja profita u smislu unovčenja u formi saborskih plaća, a u čemu je sudjelovao i ministar kulture. Međutim, dokidanju stečenih prava nije ovdje kraj i već se, istaknula je, polako, ali sigurno radi i na ograničavanju prava na pobačaj.

Abortus je već sada nadstandard,a većom će cijenom namjerno biti manje dostupan te je ministar kulture zapravo samo postupio po planu nove Vlade, upozorila je Brakus zaključivši kako on kao i svi drugi članovi i članice Vlade samo provodi Vladinu politiku, a ona je namjerno kreiranje kaosa, namjerno kreiranje sukoba, namjerno ušutkavanje slobode i prava na drugačije mišljenje i drugačije življenje te pokušaj antagoniziranja onih koji su i onako u nepovoljnom položaju. Politika je ove vlade da se lomimo oko mrvica sa stola dok se odlučuje o našoj sudbini, upozorila je Brakus i poručila da se slobodu govora ne može u potpunosti ugušiti nijednom institucijom, Vladom ili politikom. 'Vjerujemo da je drugačiji svijet moguć i želimo sudjelovati u njegovom stvaranju. Mi nismo nasilni, ali nismo niti lako uništivi. Ne mogu nas ugušiti, ne mogu ugušiti slobodu govora. Mi ovdje danas stajemo u njezinu obranu', poručila je Brakus.

Koliko je krivo što se neprofitne medije optužuje da krše tržišnu utakmicu, pokazala je brojkama, koje možete vidjeti i u priloženom albumu Mreže, Andrea Milat s Biltena, ujedno i suradnica na izradi Nacionalnog izvještaja o medijima za Ministarstvo kulture te jedna od suosnivačica prve medijske zadruge u Hrvatskoj KopMedije, koja je iznijela podatke o financiranju neprofitnih medija prema kojima je iz Fonda za pluralizam Agencije za elektronske medije prošle godine za komercijalne medije izdvojeno 29,5 milijuna, a za neprofitne medije 1,5 milijuna kuna.

Aktivisti 'nove nacionalne paradigme' počeli su svoj pohod u novu hrvatsku povijest ukidanjem sufinanciranja novinarskog rada i osnivanja novih neprofitnih medija iz 0,89 posto prihoda od igara na sreću. Iako ta - za rad 20 redakcija i 35 novinarskih istraživanja daleko premala - 3 milijuna i 97 tisuća kuna danas više nitko informiran ne smatra 'finom lovom', posebno ne u odnosu na primjerice 125 milijuna državnih potpora samo jednom trgovačko-prehrambenom koncernu. Kampanja protiv novinarstva i slobode govora svjesno je usmjerena na osjetljivost osiromašenih i s razlogom gnjevnih građana, a u napadu na nezavisno i kritičko novinarstvo u neprofitnim medijima svjesno se skriva da ta bijedna tri milijuna iz neporeznih prihoda od igara na sreću - od kladionica, kasina i lutrije - predstavljaju najmanji dio potpora medijima.

Iz ta tri milijuna se sufinancira novinarska proizvodnja u 20 medija koja je po opsegu ista barem trima dnevnim novinama, a po karakteru predstavlja jedino što je različito od njihove selekcije vijesti', istaknula je Milat. Ukupni iznos koji je za 2015. godinu iz Fonda za pluralizam dodijeljen neprofitnim medijima iznosi milijun i 518 tisuća kuna, dok su komercijalni elektronički mediji dobili nešto više od 29 i pol milijuna kuna, a samo je zagrebačka televizija Z1, nedavno kažnjena za recidivistički govor mržnje, dobila 815.000 kuna, pobrojala je Milat.

'Na strani smo slabih, ne na strani moćnih'

No, smjernice nove vlasti teško da iznenađuju one koji su pratili situaciju, uostalom, kao što je napomenula i Veronika Rešković iz Foruma podsjetivši na prošlogodišnji intervju Globusu šefa HDZ-a i Domoljubne koalicije, a sada i prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka u kojem je najavio političke obračune i lustraciju društvene klime, najavivši da bi Hrvatska trebala biti očišćena od lijeve ideje i prikrivenih boljševika. 'Posljednjih tjedana njegova ideja novih društvenih odnosno nacionalnih vrijednosti poprima stvaran oblik. Novoimenovani ministar kulture Zlatko Hasanbegović samo je proizvod toga, obični izvršitelj, koji je istina, i u osobnoj misiji. Prvi na redu su neprofitni mediji, upozorila je Rešković.

'U prvi plan su stavili novac, koji smo navodno dobili po stričevima i očevima, a naši novinari novinare vrlo dugo, i duže nego što postoji natječaj Ministarstva kulture, pa i duže nego što postoji hrvatska država. Naši novinari oblikovani su radom u značajnim medijima, najmanje nas je desetak dobilo nagrade HND-a. Na početku smo radili bez kune, pišemo na vlastitim kompjuterima i zovemo na vlastiti telefon. Unatoč partizanskim uvjetima, novinarske teme ne trpe. Pišemo sa žarom. Ponekad nas, istina, uhvati malodušnost. Na strani smo slabih, ne na strani moćnih. Baratamo pojmovima koje Karamarko ne razumije i prezire - građani, građanska prava ...' 'Ne žele ih čuti ni Karamarko, ni Hasanbegović. Boje ih se, jer biti građanin znači biti subjekt, a ne biti objekt', istaknula je Rešković i poručila: 'Podsjećam Karamarka, Hasanbegovića i čitavu svitu na vlasti da nisu slobodni strijelci, da ih obavezuju hrvatski Ustav, zakoni i međunarodni dokumenti i da nisu oni ti koji će nama određivati prostor slobode'.