OČEKIVANJA U 2012. GODINI

Kako smo od 'stezanja remena' došli do 'odlaska na dijetu'?

  • Autor: Mladen Obrenović
  • Zadnja izmjena 22.12.2011 12:49
  • Objavljeno 20.12.2011 u 07:29
očekivanja u 2012.

očekivanja u 2012.

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Političari koji su nedavno osvojili vlast su građanima koji su ih izabrali, ali i onima koji nisu, govoreći o očekivanjima od godine koja dolazi, poručili - 'čeka nas dijeta'. Zapravo su time izraz 'stezanje remena', koji su rabili njihovi prethodnici, samo preveli i rekli na svoj način. Ekonomski analitičari pak najavljuju nastavak krize, izostanak gospodarskog rasta, recesiju i rast kamatnih stopa, sindikalisti povećanje nezaposlenosti, otkaze i nelikvidnost, a lokalni čelnici skuplje komunalije. Nažalost, takve pesimistične najave znače samo jedno - pogoršanje životnih uvjeta. No postoji li i svjetlo na kraju tunela, za tportal govore politički i ekonomski analitičari, znanstvenici i liječnici, sindikalisti te vrhunski sportaši

Nova godina donijet će i novu vladu, ali će problemi s kojima će se suočiti biti - stari. Čak i ako eurozona izbjegne recesiju, Hrvatska ne očekuje gospodarski rast, a BDP najvjerojatnije neće rasti, nego ostati na pozitivnoj nuli. Ne očekuje se, ipak, kriza kao prije dvije-tri godine, no građani će je svakako osjetiti.

Ono što ne žele osjetiti jesu često puta najavljivani 'bolni rezovi', no kako nikome nije jasno što taj izraz zapravo znači, prihvatili bi i Milanovićevo i Čačićevo upozorenje da 'nas čeka dijeta'. No samo da ostane na tome.

'Postoji realna opasnost od nastavka krize koja s većim ili manjim intenzitetom potresa svijet i Hrvatsku od 2008, odnosno 2009. godine. Očekivanja za gospodarstva Europske unije vrte se oko nule, što znači da nema rasta', najavljuje ekonomski analitičar Velimir Šonje

Upozorava, ipak, da bi gospodarstva Hrvatskoj najvažnijih trgovačkih partnera, poput Italije, mogla ući u recesiju, no odmah i umiruje da to neće biti onakvim intenzitetom kao u recesiji 2009.

'Hrvatska je razmjerno mala i otvorena zemlja, pa nas, kao i druge slične zemlje, ovi problemi ne mogu zaobići. Pogotovo ako imamo u vidu sve unutarnje neefikasnosti koje dodatno doprinose našim problemima. Prvenstveno mislim na nedostatak unutarnje konkurencije i neefikasnosti u šire shvaćenom državnom sektoru', ukazuje Velimir Šonje.

Politička 2012. - najzanimljivija dosad

'Vladajući imaju veliku hipoteku na leđima'

Analitičar Damir Jugo kaže da će pobjedničkoj koaliciji 'neupitna vladajuća pozicija u pogledu saborske većine pružiti mogućnost potpuno neometanog provođenja programa, bez ikakve političke trgovine, ali s velikom hipotekom na leđima'.
'Upravo je ta čvrsta pozicija, koja je u izvedbenom pogledu velika prednost, ogromna prijetnja u političkom smislu, jer će se svaki neuspjeh ili dvojbeni potez spočitavati upravo Milanoviću i Čačiću te tražiti očitovanje ispred njihovih vrata', najavljuje Jugo.

Dok ekonomski analitičari najavljuju tešku godinu, ništa manje napeto neće biti ni na političkoj sceni. Stručnjaci koji promatraju politiku iz različitih perspektiva najavljuju 'godinu zanimljiviju od ijedne dosad'.

'Nakon osam godina vlasti HDZ-a, od ove godine vladajuću Kukuriku koaliciju više nećemo promatrati kao političku jedinku, već ćemo zasebno analizirati svaku njezinu sastavnicu. Upravo će o odnosima SDP-a i HNS-a ovisiti mnogo toga', procjenjuje Damir Jugo, stručnjak za odnose s javnošću.

S jedne strane, odnos SDP - HNS, odnosno Milanović - Čačić definitivno će biti najzanimljiviji segment političke scene kad se bude promatrala vladajuća koalicija, ali i 'drugu političku polutku, onu donedavno vladajuću', smatra Jugo, također čeka 'izazovna godina'

'HDZ čeka godina najizazovnijeg izbornog sabora stranke, možda čak i od njezinog osnutka. Očiti disonantni unutarstranački tonovi koji su postali vidljivi pri samoj predaji izbornih lista polako su se intenzivirali krajem ove godine i za očekivati je da će u prvih nekoliko mjeseci naredne godine i eskalirati zaključno s izbornim saborom stranke', najavljuje Damir Jugo, inače izvršni direktor Millenium promocije.

Po njemu, jednako kao i kod vladajuće koalicije, u HDZ-u će najzanimljivije biti analizirati upravo međuljudske odnose i vidjeti tko će zaista ustati i suprotstaviti se Jadranki Kosor i Vladimiru Šeksu, dosad neupitnim stranačkim autoritetima.

Jasno je da se od vlade Zorana Milanovića, odnosno njegovih najbližih suradnika zaduženih za gospodarstvo, investicije i financije, za koje politički analitičari smatraju da imaju apsolutnu vlast, ali i istu toliku odgovornost, mnogo očekuje u idućoj godini.

'Obiteljsku medicinu naseliti mladim liječnicima'

Obiteljski liječnik Mario Malnar ima i konkretan prijedlog kako obiteljsku medicinu učiniti atraktivnijom - 'naseliti je mladim liječnicima, a tijekom studija povećati edukaciju na terenu u izravnom radu u obiteljskoj medicini'.
'Nužno je stvoriti administraciju koja opslužuje zdravstvo, a ne zdravstvo koje opslužuje administraciju. Istodobno, liječniku treba stvoriti vrijeme za rad s pacijentima, jer kvalitetnije mogu raditi sa 30 pregledanih ljudi dnevno, te uz to obavljati malu kirurgiju, UZV dijagnostiku, krioterapiju i štošta drugo, u odnosu na 90, koliko sada imam', kaže Malnar.

No ekonomski analitičar Velimir Šonje podsjeća da se 'stanje ne može promijeniti u nekoliko mjeseci' te poziva na strpljenje, jer 'treba proći neko vrijeme dok se ne vide prvi rezultati'.

Ima li Kukuriku koalicija točnu dijagnozu stanja?

'Prvi je dojam da ključne osobe u novoj vladi raspolažu točnom dijagnozom stanja, tako da ne očekujem velika lutanja i odgode rješavanja problema na početku mandata. No tek ćemo s vremenom moći suditi o tome jesu li mjere dobre i dovoljne. Odlučnost u restrukturiranju, ponajprije javnog sektora, mogla bi tek stvoriti pretpostavke za ozbiljniji rast u 2013', procjenjuje Velimir Šonje.

I po mišljenju sindikalista Mladena Novosela, predsjednika Saveza samostalnih sindikata (SSSH), 'osnova buduće politike (stabilan gospodarski rast, smanjenje nezaposlenosti i zaštita ekonomski i socijalno najranjivijih) može se ostvariti mudrošću i uz tolerantnost i istinski dogovor svih socijalnih partnera - sindikata, poslodavaca i države'.

'Nelikvidnost se može savladati, ali i to će imati svoju cijenu, posebice ako se samo sjetimo vala stečajeva poduzeća od 2000. do 2002. godine', napominje Novosel, uz jasnu poruku da 'svaki rad, ali i porezi i doprinosi, državi moraju biti plaćeni'.

Podsjećajući da su prava radnika 'sustavno umanjivana' od usvajanja prvog Zakona o radu, Novosel je napomenuo da se 'oko mogućih izmjena zakona može razgovarati', no i upozorio da se 'o smanjivanju prava radnika nikako ne može razgovarati'.

'Sve izjave pojedinih predstavnika poslodavaca o tome da je radnika u Hrvatskoj gotovo nemoguće otpustiti te da to koči razvoj investicija i novog zapošljavanja samo su alibi-priče. Poslodavci mogu zaboraviti svoju želju da otpuštaju radnike na način 'evo ti radna knjižica i možeš ići', bez otpremnine i otkaznog roka. SSSH sigurno neće pristati na kompromis oko toga', odlučan je Mladen Novosel uz procjenu da će se brojka nezaposlenih i u idućoj godini kretati oko 300.000.

Plaće liječnika na razini sudačkih

Uz učitelje i nastavnike, ali i sve druge profesije koje svakodnevno u neposrednom kontaktu komuniciraju s ljudima, liječnici su i njihov standard, posebice u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kategorija kojoj se mora posvetiti dužna pozornost. Upravo se u njihovim redovima može i čuti da se 'liječnici ne smiju brinuti o svojoj egzistenciji dok pomažu pacijentima'.

'Liječničke osnovne plaće ne smiju biti niže od sudačkih. Prekovremeni rad liječnika mora biti dostojanstveno plaćen - u protivnom, dogodit će nam se Poljska i nestanak doktora', ukazuje na to dr. Mario Malnar, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.

Lokalne vlasti, ocjenjuje Malnar, moraju prepoznati da 'medicina među mladima više nije atraktivno zvanje kao ranije i da liječnika nema dovoljno'. 'Moraju stimulirati dolazak liječnika u manje sredine - rješenjem stambenog pitanja, dodacima na plaću te dodatnim plaćanjem dopunskog rada', predlaže Mario Malnar, obiteljski liječnik u Retkovcima, selu u vinkovačkom kraju.

Dragan Matic

Dragan Matic

Izvor: Cropix / Autor: Dragan Matic

Upravo mladi ljudi s konkretnim idejama, poput dr. Malnara, ali i drugi uspješni ljudi, kao što su hrvatski znanstvenici i sportaši, ono su spomenuto svjetlo na kraju tunela. Na tom tragu razmišlja i svjetski priznat znanstvenik Ivan Đikić koji kaže da je 'najvažnije stvoriti centre izvrsnosti s kritičnom masom nezavisnih grupa iz raznih znanstvenih disciplina'.

'U tim centrima trebamo omogućiti mladim i uspješnim znanstvenicima koji su se već dokazali svojim radom u inozemstvu i Hrvatskoj da vode takve institute nezavisno o zastarjelim standardima i načinima koji su dosad bili dominantni  u Hrvatskoj. To je najefikasniji način da se znanost u Hrvatskoj promijeni na bolje u vrlo kratkom vremenu', vrlo kratko, jasno i smisleno predlaže Ivan Đikić.

Ipak, ono čemu će se Hrvatska zasigurno radovati i bar u kratkom razdoblju odmaknuti od surove stvarnosti, istodobno nestrpljivo iščekujući dobre vijesti, jesu nastupi hrvatskih sportaša u olimpijskoj godini. Uz Olimpijske igre u Londonu, kao vrhunac svih sportskih natjecanja, na programu su i smotre najboljih europskih nogometaša, odnosno rukometaša.

Jaka skupina nogometašima prilika za dokazivanje

U Londonu hrvatskih sportaša kao i u Pekingu

'Olimpijske igre kao centralni sportski događaj predstavljaju gotovo mitski festival ljudske tjelesne sposobnosti, a  najuspješniji laureati ulaze u povijesne knjige odmah uz bok antičkim junacima. Ipak, prvi korak ka nastupu na Igrama predstavljaju kvalifikacije, pa će ispunjenje olimpijskih normi, plasmani i borba za ulazak na rang-liste za početak biti u prvom planu, a osvajanje medalja dolazi kasnije', smatra Gordan Kožulj. Podsjeća da je ključnu prepreku za odlazak na Olimpijske igre dosad svladalo 40-ak hrvatskih sportaša, a normi se nada još njih 60-ak, čime bi se mogla premašiti brojka iz Pekinga, gdje je Hrvatsku predstavljalo 105 sportaša.

'Igrama u Londonu prethodi drugi najvažniji sportski spektakl godine – nogometni EP u Poljskoj i Ukrajini. Gledat ćemo naše dvoboje s ponajboljim europskim momčadima, a svaka će utakmica biti prava nogometna poslastica i hrvatski će nogometaši dobiti priliku za dokazivanje vrhunske vrijednosti', smatra proslavljeni sportski as Gordan Kožulj

Tvrdi i da, kao bivšem sportašu, 'jedini način za potvrdu sebi i drugima da si pravi prvak nije traženje lakšeg ždrijeba na putu ka vrhu, već pobjeda protiv svih onih koji figuriraju kao najbolji –  a to Italija i Španjolska svakako jesu'.

Na kraju, iznio je i svoja očekivanja od Olimpijskih igara kad su hrvatski sportaši u pitanju, ponavljajući da vjeruje u rukometaše, ali i vaterpoliste, veslački četverac na pariće te sestre Zaninović u taekwondou. Također misli da neće iznevjeriti jedriličari, Snježana Pejčić, Filip Ude i Duje Draganja te, naravno, Blanka Vlašić

'Zlatom bi Blanka zaokružila nevjerojatnu i neponovljivu karijeru u atletici – kraljici svih sportova. Sve je postigla ne napuštajući Hrvatsku i svoje je zdravstvene tegobe rješavala vjerujući hrvatskim stručnjacima, uvijek je bila na meti medija kao javna osoba i stalno pod pritiskom uloge favorita. Uz sve to uspijevala je zadržati visoko postavljenu letvicu, pa takva upornost i karijera zaslužuju točku na i', zaključuje Gordan Kožulj.

Uglavnom, uspjesima Blanke i Bilićevih izabranika hrvatski će se građani radovati, a nad računima i crnim prognozama zabrinuto vrtjeti glavom. No kako bilo, 'prestanak dijete' i izlazak iz krize, pa i članstvo u EU, Hrvatsku očekuje 2013. I nije dugo - 366 dana u prijestupnoj 2012. godini.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi