Dok aviokompanije prizemljuju zrakoplove, a vlasti pozivaju građane da smanje putovanja, europski pokušaji da spriječe nestašice uzrokovane ratom u Iranu nailaze na neočekivanu prepreku. Naime nitko zapravo ne zna koliko goriva ima Europa, a strah od nestašica raste brže nego sposobnost EU-a da ih uopće izmjeri
Rat u Iranu podiže cijene fosilnih goriva i prijeti opskrbi koja ide kroz Hormuški tjesnac, ključnu rutu za naftu i plin. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je da taj sukob stoji EU gotovo 500 milijuna eura dnevno, a istodobno je američki predsjednik Donald Trump naložio pripreme za moguću dugotrajnu blokadu Irana.
'U Europi imamo pregled i ugovore za svibanj i lipanj… što će biti nakon toga, teško je predvidjeti', rekao je Tobias Meyer iz DHL Grupe, dodajući: 'Postoje strateške rezerve, ali nema puno uvida u to koliko ih je već potrošeno.'
Iako su podaci o državnim zalihama uglavnom transparentni, stvarna slika tržišta ostaje nejasna, piše Politico. Vlasti razmjenjuju informacije, a tvrtke ponekad dobrovoljno otkrivaju zalihe, no to nije dovoljno za pouzdanu procjenu.
vezane vijesti
Ne zna se kad bi točno moglo doći do nestašica
Dužnosnici tako imaju vrlo malo konkretnih podataka o tome kada bi moglo doći do nestašica, što povećava rizik od donošenja odluka na temelju nepotpunih informacija. Na sastanku prošlog mjeseca ministri iz Belgije, Nizozemske i Španjolske upozorili su na taj problem i zatražili bolje praćenje u stvarnom vremenu, osobito za rafinirana goriva.
'Imamo vrlo ograničeno znanje o tržištu te podacima za plin i naftu', rekao je visoki dužnosnik ministarstva energetike jedne od zemalja, dodajući: 'Postoji očit nedostatak praćenja tržišta.'
Najveći problem - rafinirana goriva
Situacija je osobito nejasna kad je riječ o dizelu i avionskom gorivu. EU se oslanja na podatke Eurostata, ali većina zaliha nalazi se u komercijalnim skladištima, a tvrtke nerado dijele podatke. Čak su i podaci Međunarodne agencije za energiju ograničeni. 'U idealnom svijetu imali bismo savršene informacije… ali sve ovisi o tome što nam se dostavi', poručuju iz Komisije.
Ministri traže bolji uvid u zalihe
Ministri energetike traže bolji uvid u zalihe diljem Europe – od skladišta i luka do tankera i aerodroma. Komisija je zato najavila 'Opservatorij za goriva', a on bi pratio proizvodnju, uvoz i razine zaliha. 'Želimo bolji pregled situacije', rekla je glasnogovornica Komisije Anna-Kaisa Itkonen.
Plin je zasad najlakše pratiti zahvaljujući pravilima o popunjenosti skladišta, ali i dalje nedostaje uvid u tokove između država, a u slučaju nafte i derivata situacija je lošija. Najnoviji sveobuhvatni podaci su iz siječnja, kada je većina zemalja imala zalihe za najmanje 90 dana.
'Znamo što bi trebali imati, ali što imaju u bilo kojem trenutku – to zapravo ne možemo znati', kaže dužnosnik. 'Privatne kompanije jednostavno ne žele dijeliti informacije', dodaje drugi.
Magla rata i tržišni poremećaji
Ni postojeći podaci nisu ohrabrujući. Europske zalihe plina bile su niske već prije napada na Iran, a njihovo obnavljanje ovisi o tržištu koje rat samo destabilizira. Osim toga, promjene u globalnim tokovima energije pogoršavaju situaciju jer Europa dobiva manje nego što bi mogla.
Zalihe sirove nafte moguće je djelomično pratiti satelitski, no podaci za avionsko gorivo i dalje su nepouzdani jer se oslanjaju na dobrovoljne objave kompanija.
Unatoč svemu, postoje i rijetki pozitivni učinci. Europska petrokemijska industrija trenutačno bilježi rast marži zbog poremećaja na Bliskom istoku i u Aziji. No, kako upozoravaju analitičari: 'Te podatke treba uzeti s dozom rezerve… ali kao smjer su ipak korisni.'
