UBRZANE PROMJENE

Kako je Amerika došla do legalizacije gej brakova

27.11.2013 u 11:40

Bionic
Reading

Sjedinjene su Države put od zakonom propisane zaštite braka kao zajednice muškarca i žene do prvog ozakonjenja istospolnog braka prošle u sedam godina, a danas se istospolni brak u SAD-u može sklopiti u 14 saveznih država (uskoro će ih biti 16) i u glavnom gradu Washingotnu

Ova godina donijela i jedan od najvažnijih pravnih iskoraka na tom području u SAD-u - Vrhovni sud u lipnju je neustavnima proglasio odredbe Zakona o zaštiti braka iz 1996. koje su sprečavale washingtonsku administraciju da prizna istospolni brak na federalnoj razini.

Nekoliko dana prije te odluke bivši američki predsjednik Bill Clinton, čijim je potpisom zakon o braku kao zajednici muškraca i žene stupio na snagu prije 17 godina, priznao je da mu je to bila jedna od najvećih pogrešaka u mandatu i pozvao je Vrhovni sud da ga poništi. Godine 1996. bio je nespreman riskirati svoju predizbornu utrku za drugi mandat ulaganjem veta na zakon.

Američki kongres u ljeto 1996. u jeku predsjedničke izborne utrke na kojoj su se suprotstavili Clinton i republikanski kandidat Bob Dole usvojio je zakon kojim je 'obranio' tradicionalni koncept bračne zajednice u Americi i odbacio ideju homoseksualnog braka. Tada je prvi put na saveznoj razini bračna zajednica zakonom definirana kao "zakonita zajednica jednog muškarca i jedne žene", a bračni drugovi kao "osobe suprotna spola koji su muž ili žena".

"Zakon o zaštiti braka" (Defense of Marriage Act) bio je odgovor na tada očekivani potez savezne države Havaja da legalizira homoseksualni brak. Američki ustav predviđa da su odluke jedne savezne države obvezujuće za druge osim u slučaju kod to načelo ograniči Kongres. Stoga je ostatku SAD-a po viđenju autora zakona 'prijetila opasnost' od priznavanja havajskih istospolnih brakova.

Američki predsjednik Bill Clinton, unatoč tome što je u prvim predsjedničkim izborima imao snažnu podršku homoseksualne zajednice, najavio je da će zakon i potpisati, jer snažno vjeruje da je brak heteroseksualna zajednica.

Autor zakona republikanac Bob Barr obrazlažući svoj prijedlog tada je kazao kako "Amerika još nije pripravna promijeniti svoju definiciju braka".

Sedamnaest godina kasnije istraživanja javnog mnjenja pokazuju da natpolovična većina Amerikanaca podržava istospolni brak i da mu potpora kontinuirano raste.

Izglasavanje zakona o zaštiti braka u Kongresu je to ljeto pratila vrlo emotivna rasprava, a Predstavničkim domom tijekom višednevne rasprave bilo je puno zazivanja Biblije. "Napadnuto je samo Božje načelo", poručivao je tada republikanac Steve Buyer, a demokrat Barney Frank, jedan od tri homoseksualca u Predstavničkom domu, odgovorio je upozoravanjem na licemjerje pobornika zakona koji su u drugom ili trećem braku unatoč tomu što im vjera brani i razvod i ponovni brak. Demokrat Martin Meehan vizionarski je tada poručio da taj zakon neće zaustaviti ništa, osim što će podijeliti Ameriku.


Tada su mnogi zastupnici, koji su inače podržavali prava homoseksualaca, glasali protiv koncepta homoseksualnog braka. Zakonom se istospolnim parovima, čak i ako budu vjenčani, uskratilo pravo na savezne povlastice poput socijalne zaštite, obiteljskog zdravstvenog osiguranja ili poreznih olakšica.

U vrijeme usvajanja toga zakona većina Amerikanaca (oko 60 posto) protivila se istospolnim brakovima, a kao glavni razlog navodili su da to vrijeđa njihove vjerske osjećaje. Prvi put su istospolni brakovi dobili većinsku potporu u javnosti 2010. godine.

Nakon usvajanja zakona o zaštiti braka, SAD je ipak polako krenuo putem legalizacije istospolnih brakova pa ga je Massachusetts prvi 2003. priznao odlukom svoga vrhovnog suda, a nakon toga i Kalifornija. Institucija istospolnog braka ubrzo je referendumom srušena u Kaliforniji pa opet vraćena u život odlukom Vrhovnog suda, a sličan put osporavanja na referendumima ili u parlamentima prošla je u još nekim saveznim državama.

Nakon što je niz država zakonima ili odlukama vrhovnih sudova legaliziran istospolni brak, prvi put su izravnim izjašnjavanjem birača na referendumu prošle godine legalizirani istospolni brakovi u Maineu, Marylandu i Washingtonu.

Danas se istospolni brak može sklopiti u Kaliforniji, Connecticutu, Delawareu, Iowi, Maineu, Marylandu, Massachusettsu, Minnesoti, New Hampshireu, New Jerseyju, New Yorku, Rhode Islandu, Vermontu i državi Washington te u Distriktu Columbiji koja obuhvaća američku prijestolnicu. Istospolni brak bit će legalan od 2. prosinca na Havajima te od 1. lipnja sljedeće godine u Illinoisu kada na snagu stupaju zakoni koji su usvojili njihovi parlamenti.

Četiri savezne države zakonski brane istospolne brakove, a još 29 svojim ustavima. Novi Meksiko je neutralan i legislativu istospolnih brakova prepustio je lokalnim vlastima. Ukupno, nešto više od 38 posto Amerikanaca živi u saveznim državama koje su legalizirale istospolne brakove.

Američki predsjednik Barack Obama u svibnju prošle godine postao je prvi američki predsjednik koji je javno izrazio potporu istospolnom braku.