Ciparska kriza, bez obzira na trenutačno rješenje dogovoreno u Bruxellesu, i dalje je najaktualnije pitanje u Europskoj uniji. Stoga smo pitali nositelje izbornih lista SDP-a, HDZ-a i Hrvatskih laburista za Europski parlament što oni misle o odnosima Cipra i EU-a i pravednosti briselske politike te kako na pravi način riješiti najnoviji problem u dugogodišnjoj krizi eura
Iako je ostalo još nekoliko tjedana do prvih izbora za Europski parlament u Hrvatskoj, ova predizborna kampanja za odlično plaćeno, ali i ne baš toliko utjecajno mjesto u Strasbourgu još se nije pretjerano zahuktala. Dok cijela Europska unija raspravlja o ciparskoj drami te ponašanju moćne Njemačke u cijeloj priči, kod nas o tim temama političari baš i ne progovaraju previše. Ipak, oni koji žele Hrvatsku ubuduće predstavljati u Europskom parlamentu, koji sada vodi energični socijaldemokrat Martin Schulz s namjerom povećanja utjecaja ove institucije, moraju znati što se događa u Bruxellesu, kao i s Ciprom. Jer sve to je priča koja se itekako tiče i najnovije, 28. članice EU-a, koja se također ne može pohvaliti snažnim gospodarstvom, ali zato može budžetskim deficitom i vanjskim dugom – dakle baš onime što je do sloma dovelo Grčku.
Stoga smo pitali nositelje lista SDP-a, HDZ-a i Hrvatskih laburista što misle o ciparskoj krizi i odnosu Bruxellesa prema toj situaciji.
Dubravka Šuica iz HDZ-a kaže da o toj temi može samo 'površinski govoriti', ali smatra da je 'Cipar žrtva velikih politika, svjetskih i monetarnih, a uključena u sve je i Rusija'. Prvotni briselski prijedlog o oporezivanju štednih depozita ciparskih građana Šuica kvalificira kao 'ishitren i nepromišljen' te da je njime 'stvoreno nepovjerenje među štedišama'. Zadatak je Europske komisije, naglašava Dubravka Šuica, pronaći odgovarajuće rješenje, koje od 'Ciprana ne bi napravilo žrtvu velikih politika'.
Vlastiti prijedlog za fer dogovor Šuica nije iznijela jer 'ne želi izmišljati rješenja', ali je u naknadnom telefonskom pozivu zato naglasila ono što vidi kao najvažnije: 'Temelj Europske unije je solidarnost. Cipar nastale probleme ne može rješavati sam, a u EU-u se zemlje međusobno moraju pomagati. Jer čemu onda uopće služi EU?'
Bivši ministar vanjskih poslova i nositelj SDP-ove liste za Europski parlament Tonino Picula se pak pokazao izvrsno upućenim u ovu tematiku. 'Stvar nije slučajna, tu se plaćaju i krive procjene Cipra i EU-a koje su mnogo starije. Ulazak Cipra u Uniju je bilo odstupanje od jednog temeljnih načela EU-a, a to je da država mora imati kontrolu nad cijelim svojim teritorijem. Tada je to bila gesta dobre volje koja nije urodila plodom i može se reći kako je i danas Cipar invalidna država', objašnjava Picula povijest bolesti te ističe da je trenutačna kriza zapravo bila očekivana, između ostaloga 'zbog prevelike naslonjenosti Cipra na grčku ekonomiju'.
Tonino Picula kaže da su mu kolege s Cipra koje je upoznao u svojim diplomatskim misijama za OESS (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju) 'najavile da će biti problema još prije godinu dana' te da je 'ciparski balon najmanje pet milijardi eura'. U kombinaciji s 'prevelikim oslanjanjem na ruski kapital', tumači Picula, koji se onda 'u Rusiju vraća kao investicijski kapital', bilo je jasno da 'mali Cipar nema instrumente spriječiti eksploziju'. Prvi prijedlog iz Bruxellesa je za Piculu bio neprihvatljiv jer se 'ne mogu oštetiti male štediše' niti je u redu da 'sve plate ciparski građani' jer su ovoj krizi 'kumovali Cipar, EU i Rusija zajedno'.
Pravi način bio bi, naglašava Tonino Picula, ugledati se na ono što je u vezi s Irskom učinila Europska centralna banka te hvali ponašanje guvernera ECB-a Marija Draghija. Picula kaže da u Europskom parlamentu ne bi 'podržao uzimanje novaca od malih štediša', što je stajalište koje dijeli i Dubravka Šuica, kao i prvi čovjek laburista na listi za EP Nikola Vuljanić
Vuljanić kaže kako se 'iskreno nada da se Hrvatskoj neće dogoditi nešto slično' te da 'iz ove svoje gužve možemo izaći sami'. U svakom slučaju, 'Hrvatska uvjete postavljene Cipru ne bi nikad trebala prihvatiti', no Vuljanić napominje i da je Cipar 'porezna oaza za ruske i srbijanske milijardere', zbog čega se 'novac ne može uzimati malim štedišama'. Po njegovom mišljenju, sve 'trebaju platiti banke' jer je 'bankarski sustav jedini profitirao od krize', a sam je u određenom dijelu i proizvodi. Nikola Vuljanić kaže da bi kao zastupnik Europskog parlamenta podržao jedino prijedlog 'po kojem bi platili spekulanti', no da se od 'nameta ciparskim građanima mora odustati'.