'Hrvatska mora dokazati da je iskorijenila virus svinjske kuge i da neće biti nikakvih rizika za zemlje EU-a. To što ih više ne cijepite protiv svinjske kuge, ne znači da nema rizika. Dokažite da su svinje iz uzgoja razdvojene od divljih', poručio je povjerenik Dacian Cioloş nakon susreta s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom.

Europski povjerenik za poljoprivredu samo je time hrvatsku javnost podsjetio na dramatične trenutke koje su prije nekoliko godina, suočeni sa svinjskom kugom, proživljavali svinjogojci, ponajprije u vukovarskom kraju. Kamioni su danima odvozili lešine svinja za koje se utvrdilo da su zaražene kugom te su nakon toga propisane stroge mjere kojih se, a odgovorni tako uvjeravaju, svi drže.

Hrvatskoj je, u međuvremenu, zabranjen izvoz svinjetine, osim prerađevina koje imaju dugo zrenje i u kojima virus svinjske kuge ne preživljava. U Slavoniji je izdana i zabrana tzv. žirovanja, dijela tradicije u kojoj su svinje vođene u šumu na ispašu i tamo se hranile žirom, ali i svime hranjivim što im se našlo na putu. Prestalo se još prije sedam godina i sa cijepljenjem protiv svinjske kuge jer je i to bio uvjet za izvoz svinjetine u EU.

I da mogu, hrvatski proizvođači svinjskog mesa ne bi, nažalost, mogli stranom tržištu ponuditi mnogo jer trenutna proizvodnja teško da može zadovoljiti i polovicu potreba konzumenata u Hrvatskoj.

Pitanje je imamo li i za 50 posto svojih potreba, pa ni ne dolazi u obzir da bilo što izvozimo. Izgubili smo važnu bitku u svinjogojstvu i propustili nešto što je tradicijski vezano za mnoge krajeve, pogotovo za Slavoniju. Bojim se da nikad nećemo doći u poziciji da uopće imamo svinjskog mesa za izvoz', pesimističan je Matija Brlošić, odnedavno predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Po njemu, još je važnije pitanje kako se ograditi od uvoza nekvalitetne svinjetine jer je 'hrvatska proizvodnja definitivno desetkovana'. 'S obzirom na nepostojanje pravilnika, a radi se se po propisima iz bivše države, nije ograničen rok trajanja uvoznog mesa. Ono može biti i dvije godine smrznuto i po tim je pravilnicima uvjetno te se može uvesti', upozorava Brlošić.

Upravo činjenica da EU ima pravilnike koji ukazuju da nakon šest mjeseci svinjetina nema gotovo nikakvu vrijednost i to se meso mora maknuti iz ponude ili ići u preradu, kako navodi Brlošić, otvara se prostor 'mešetarima'. Hrvatski uvoznici kupuju nekvalitetno meso kojemu je cijena snižena, zbog čega su domaći svinjogojci koji su proizvodili iznimno kvalitetno meso ispali iz konkurencije.

U vrijeme Uskrsa, kad je kuhana šunka neizostavni dio blagdanskog stola, hrvatski proizvođači posebno napominju da je svima jasna razlika između uvoznog i domaćeg proizvoda. Dobromir Čović iz Udruge svinjogojaca Vukovarsko-srijemske županije tvrdi da 'svi oni koji su skuhali šunku 'izvana' jako dobro znaju što su pojeli i da to nije kvalitetno ni onakvog okusa kao domaće'.

'Ako već nemamo dovoljno domaće proizvodnje, pa se i mora uvoziti, taj se uvoz mora i kontrolirati. Ipak, ne bi se trebalo uvesti ni kilograma dok se domaće meso ne plasira na tržište', odlučan je Čović, i sâm uzgajivač svinja. Podsjeća i da su u njegove Komletince, selo u vinkovačkom kraju, ali i cijelu Slavoniju, 'mnogi dolazili prije rata učiti kako se uzgajaju svinje i proizvodi meso'.

Logika koju, također, slijede vukovarsko-srijemski svinjogojci je jasna – ako već ne mogu plasirati svoje proizvode na hrvatsko tržište jer ih u tome onemogućava konkurencija uvozom jeftinijeg mesa, traže da im se omogući prodaja svinjetine u zemljama u okruženju koje nisu u EU-u i nemaju posebnih ograničenja.

Zemlje poput Albanije, BiH, pa i Srbije, jer je tamo svinjetina skuplja nego kod nas, lako bi mogli postati naši kupci. Istovremeno, tražimo i da nas se zaštiti od prekomjernog uvoza jer uvoze svašta i ispod svake cijene, pa da potom nudimo meso i na hrvatskom tržištu, ali i da izvozimo ako nam se pruži prilika', predlaže Čović.

Zalaže se i za jasno određenje cijene kilograma mesa, podsjećajući da se točno zna koliko stoji kilovat struje ili kilogram kukuruza, odnosno litra goriva, pa će biti 'i dobrih proizvođača koji će se uklopiti u takvu računicu'.

Podsjeća i na pomalo zaboravljenu krilaticu HGK 'Kupujmo hrvatsko', ali i uvjerava da se 'tržište pomalo stabilizira, a stvari dolaze na svoje jer ljudi žele kupiti nešto što je provjerene kvalitete'.

Bez obzira i na ponekad krute stavove koji dolaze iz Bruxellesa, navodno se pripremaju rješenja koja će omogućiti izvoz svinja i svinjetine iz Hrvatske, odnosno pridonijeti normaliziranju tržišta i ponude. Ako ništa drugo, baš kao što poručuju i slavonski svinjogojci, 'oni koji znaju prepoznati što valja, tražit će – još'.