BIVŠI ČLAN PRAVNOG TIMA

Josipović: Ovo je bilo očekivano, moramo biti zadovoljni

Ivo Josipović

Ivo Josipović

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/Vecernji list

Još uvijek aktualni predsjednik RH i nekadašnji član hrvatskog pravnog tima pred Međunarodnim sudom pravde Ivo Josipović kazao je kako je bilo očekivano da teza o genocidu neće proći te da ipak moramo biti zadovoljni jer su otpale teze da je Oluja genocidna akcija

'Dogodili su se problemi na koje su upozoravali pravni stručnjaci - čine li ti strašni zločini genocid. Vukovar je ispao iz mogućnosti da se kvalificira kao genocid', kazao je Josipović za Novu TV.

Kaže da je Hrvatska pripremajući tužbu 'odradila dug prema žrtvama'. 'Na dvije tisuće stranica ponudili smo važnu povijesnu istinu. Kada govorimo o protutužbi, sud je rekao da je Hrvatska zemlja koja ne može počiniti genocid, ali da je bilo zločina koji se nisu smjeli dogoditi. Sud nije u mogućnosti raspraviti o pitanju agresije', pojasnio je Josipović.

Naglašava da se u Hrvatskoj za vrijeme srpske agresije srećom nisu dogodili događaji poput Srebrenice. Problem je, kaže, bilo kako dokazati genocidnu namjeru agresora. Hrvatska je, naglašava, razvila jedinstvenu teoriju mozaika, tj. da je pri svim zločinima od Slavonije do Dalmacije postojala namjera da se počini genocid.

Na pitanje je li tim koji je radio na tužbi, čijim je dijelom jedno vrijeme i sam bio, napravio propuste, kaže: 'Tim koji je radio na tužbi učinio je što je mogao. Imali smo najbolje pravne stručnjake', kaže. Dodaje da su suci preuzeli konzervativno tumačenje genocida koje ide za fizičkim istrebljenjem jedne grupacije.


Vjeruje da ovakav ishod neće imati negativne posljedice po Hrvatsku. Reperkusije bi mogle biti i pozitivne. 'Kada je riječ o afirmaciji stajališta da je Hrvatska stekla slobodu u pravednom ratu, tu se ništa ne mijenja i otpale su teze da je Oluja genocidna akcija. Sasvim je jasno i to je pozitivan aspekt - Hrvatska nije nastala na zločinu', napominje.

Ne vjeruje da će presuda znatno utjecati na odnose Hrvatske i Srbije. 'Vjerojatno će u medijima biti nešto podignute strasti, ali život ide dalje i zadaća je političara da grade dobre odnose. Ostaje pitanje traženja nestalih i kažnjavanja ratnih zločina, a bez toga će teško biti normalizacije', zaključio je.

Podsjetimo, dugotrajni proces pred Međunarodnim sudom pravde počeo je 2. srpnja 1999. kada je Hrvatska u Haagu tužila SR Jugoslaviju za kršenje konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida i zatražila od najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih naroda da presudi da je od 1991. do 1995. ta zemlja počinila genocid u Hrvatskoj, te da odredi odštetnu svotu koju Beograd treba platiti. Tužbu Je pokrenuo tadašnji ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović

Prvi hrvatski zastupnik pred ICJ-om bio je kasnije osporavani američki odvjetnik David Rivkin, što zbog milijunskih troškova njegova angažmana, što zbog stručnosti koju je koalicijska vlada dovela u pitanje.
Nakon otkazivanja Rivkinu Hrvatska je za svoje zastupnike imenovala tadašnjeg stalnog hrvatskog veleposlanika pri UN-u u New Yorku Ivana Šimonovića, danas pomoćnika glavnog tajnika UN-a te profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu i današnjeg predsjednika Ivu Josipovića, piše Hina.

Za suca 'ad hoc', koji se imenuju u takvim sporovima među državama, imenovan je Budislav Vukas, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu.
Hrvatski predstavnici 1. ožujka 2001. predali su ICJ-u ukupno 2700 stranica na kojima se pravno i činjenično razrađuje tužba te iznose dokazi da je SRJ od 1991. do 1995. u Hrvatskoj prekršila međunarodnu konvenciju o genocidu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!