UOČI IZBORA SUDACA

Je li Ustavni sud bolje imati ili nemati?

  • Autor: Ivana Barišić
  • Zadnja izmjena 29.03.2016 20:00
  • Objavljeno 29.03.2016 u 16:00
Ustavni sud

Ustavni sud

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunić

Pred Hrvatskim saborom još je jedan važan posao – imenovanje 10 sudaca Ustavnog suda. Do lipnja bi se tako trebalo doznati koja će imena iz pravničke struke sjesti na, do tada, upražnjena mjesta. Za sada su tri prazne stolice jer Vlada Zorana Milanovića nije iskoristila mogućnost ustavne odredbe prema kojoj se ustavni suci izabiru dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika Hrvatskog sabora što im je omogućio upravo SDP prilikom ustavnih promjena 2010. godine. No s obzirom na trenutačnu polarizaciju vladajuće koalicije, a potom i oporbe, može li se očekivati konsenzus oko ovog važnog pitanja?

'Potpredsjednik Sabora Robert Podolnjak i vodstvo Mosta očito vjeruju kako je konsenzus moguć. U tom cilju, stranke već više od mjesec dana vode tajne pregovore na kojima bi se trebalo iznjedriti imena osoba. Onda bi se protumačilo da se javno glasuje (premda piše: u pravilu tajno), kako bi stranke mogle kontrolirati glasuju li zastupnici u skladu s dogovorom', govori za tportal Branko Smerdel, tvorac hrvatskog Ustava i profesor ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Konsenzus, profesor želi upozoriti mostovce, nije način vladanja u demokraciji, nego je to većina, uz uvjet poštovanja Ustava. Tajni pregovori također nisu primjereni demokraciji i oni su u korijenu problema s izborom sudaca, od slavnog sporazuma Šeks - Sokol s oporbom 1999. Nužna je javnost koja mora imati vremena upoznati tko su kandidati te komentirati i reagirati, pa i protestirati ako je potrebno, smatra Smerdel.

'Prema mišljenju Venecijanske komisije Vijeća Europe, nije poželjna mogućnost da ustavni sudac bude reizabran nego mu treba dati dulji mandat od sadašnjih osam godina, kao primjerice u Njemačkoj dvanaest, ali bez mogućnosti ponovnog izbora. Time se sprečava mogućnost ugađanja političarima od kojih se očekuje reizbor. Zato to mora biti izuzetak, samo u posebno opravdanom slučaju', govori ovaj profesor.

Za njega uopće nije upitna opravdanost djelovanja Ustavnog suda s obzirom na to da je donio ogroman broj važnih odluka, od onih krucijalno važnih za jedinstvo države prije 25 godina, do suvremenih slučajeva zaštite prava pojedinaca povodom ustavnih tužbi. Naravno, bilo je aktivističkih iskoraka i nepopularnih odluka o kojima se opravdano raspravlja, ali je ukupno gledano, ističe Smerdel, korist neizmjerno veća od štetnog utjecaja dvojbi koje su one donijele. Rasprava o Sudu i njegovim odlukama vrlo je korisna za razvoj svijesti o važnosti Ustava. Smerdel je i višekratno upozoravao kako je pogrešno što nema rasprave među samim sucima.

'Naime, pod vanjskim pritiscima, od ministara, do sudaca redovnih sudova, Sud je zbio redove i odluke donosio jednoglasno. To, naravno, nije dobra situacija. Ali, ukratko, da, puno je bolje imati Ustavni sud nego ga nemati. Argument kako ga Švedska nema je smiješan jer oni imaju drugačiji mehanizam zaštite, govorim to jer je to spominjao Milanović. Argument da ga nema Velika Britanija je posebno smiješan jer su Britanci prije 10 godina napravili velik korak u pretvaranju Doma lordova u Vrhovni sud, jer su na to bili natjerani ulaskom u Europu', govori ovaj tvorac hrvatskog Ustava.

Najveći broj država članica Vijeća Europe ima ustavne sudove, a u mnogima od njih se vodi borba za njihovo održavanje, upozorava profesor Smerdel, poznat i kao dugogodišnji kritičar Ustavnog suda.

Za ustavnopravnog stručnjaka Samira Vrabeca trenutačna je situacija 'jedinstvena prilika da se promijeni cjelokupan sustav Ustavnog suda, bez reizbora sudaca za koje bi to eventualno bilo moguće'. Na taj bi se način, smatra on, uklonile manje ili više opravdane negativne predodžbe vezane uz njegov prijašnji sastav.

'Kao što je SDP bio u krivu kada je mislio da ima pravo na oba upražnjena mjesta prilikom propalog izbora u srpnju 2015., tako je i HDZ sada u krivu kada misli da ima pravo na omjer 6 - 4 ili možda za njih još povoljniji kao što to prema ustavnoj praksi vrijedi za primjerice diobu dužnosti i službi u Hrvatskom saboru', govori Vrabec dodajući kako u pogledu izbornih kvota ustavnih sudaca ne vrijedi načelo proporcionalnosti prema broju mjesta u Saboru jer u ovom slučaju dvotrećinska većina ukazuje na nužnost konsenzusa gotovo svih parlamentarnih stranaka.

'Uslijed inflacije i fetišizacije pojma 'stručnosti', suvišno je za reći da bi se u postizanju konsenzusa moglo i trebalo trgovati samo s istinskim stručnim kandidatima', zaključuje ovaj stručnjak.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!