Pomalo neočekivano, Izrael je postao prva država koja je priznala suverenost Somalilanda te time navukla bijes afričkih i arapskih zemalja.

Tijekom posjeta Benjamina Netanyahua Washingtonu, američki predsjednik Donald Trump je novinarima New York Posta otkrio da priznavanje Somalilanda nije na američkom dnevnom redu te se potom zapitao: "Zna li itko uopće što je Somaliland?"

Ograničeno djelovanje islamista

Somaliland je međunarodno nepriznata regija koja je proglasila svoju neovisnost od Somalije još 1991. godine. Ona obuhvaća teritorij nekadašnje istoimene britanske kolonije, uz gotovo sve oblike državnosti - institucije, vojsku, političke stranke.

Somalija taj predio i dalje smatra svojim teritorijem, zbog čega ne čudi što je njihov predsjednik Hassan Sheikh Mohamud rekao je na državnoj televiziji da će Somalija iskoristiti “sva dostupna sredstva” kako bi se diplomatskim kanalima suprotstavila, kako je naveo, izraelskoj agresiji, piše Deutsche Welle.

Ustav Somalilanda predviđa demokratski poredak temeljen na šerijatskom pravu, što znači da je islam dominantna religija. Unatoč povremenim napetostima, upravo to je politički najstabilniji dio Somalije, jer je ondje utjecaj islamističke skupine Al-Shabab poprilično ograničen.

No, takvo priznanje se ne može dati za njihovu ekonomiju, jer je riječ o vrlo siromašnoj regiji u kojoj većina stanovništva živi od stočarstva. Luka Berbera u Adenskom zaljevu i novčane doznake iz inozemstva pokretači su njihova gospodarstva.

Imaju sve uvjete, ali nitko ih ne želi

Ministar vanjskih poslova Somalilanda, Abdirahman Dahir Adam izjavio je da je izraelsko priznanje "trenutak povijesne pravde i moralne jasnoće". Politolozi i stručnjaci za međunarodno pravo daju mu za pravo, ističući da Somaliland ispunjava temeljne kriterije državnosti, jer ima stanovništvo, definirani teritorij, vladu i sposobnost uspostavljanja međunarodnih odnosa. Unatoč tomu, priznanje mu se i dalje uskraćuje.

Glavni razlog je stav Afričke unije, koja je protiv promjene granica naslijeđenih iz kolonijalnih vremena, zbog straha da bi to moglo raspiriti lančanu reakciju separatističkih pokreta diljem kontinenta. Ni SAD ni članice NATO-a ne podržavaju priznanje Somalilanda, jer drže da bi to oslabilo somalske vlasti u borbi protiv Al-Shababa.

Slijedi novo priznanje?

No, Somaliland ima najbliže odnose sa susjednom Etiopijom, koja je tražila stabilan izlaz na more. U siječnju prošle godine, potpisan je memorandum po kojem bi Etiopija bila spremna priznati Somaliland u zamjenu za izlaz na Crveno more. 

Crveno more, pa i Adenski zaljev su od strateške važnosti za Izrael, pogotovo zbog prijetnji pomorskoj sigurnosti. Iz Jeruzalema navode kako su priznanje izvršili u duhu Abrahamovih sporazuma, kojima se nastoji ojačati regionalna suradnja i sigurnost. Moguće je da će i na taj način tražiti slabljenje hutista, s obzirom na to da Al-Shabab iz nekog razloga nije aktivan u Somalilandu. 

No, priznanje je stiglo u trenutku kad Somalija preuzima rotirajuće predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a, koje je već održalo hitnu sjednicu o ovom pitanju. Uz to, zaoštreni su ionako napeti odnosi u toj regiji Afrike te su otvoreni novi sporovi, s obzirom na to da se SAD, UK i EU zalažu za teritorijalni integritet Somalije.