Početkom siječnja Trump je poručio da Sjedinjene Države namjeravaju preuzeti Grenland, autonomni teritorij pod danskim suverenitetom, 'na ovaj ili onaj način'. Ta je izjava izazvala snažnu reakciju Kopenhagena, a Frederiksen je zauzela do sada najodlučniji stav prema Washingtonu, jasno braneći danski suverenitet.

Takav pristup naišao je na snažan odjek među biračima.

'Nakon dugo vremena konačno su povukli jasnu crtu umjesto da djeluju podanički', rekao je Per Clausen, zastupnik lijeve oporbene stranke Enhedslisten u Europskom parlamentu, ocijenivši da je upravo to ključno utjecalo na nagli rast potpore vladi.

Velik skok u anketama

Prema anketi instituta Megafon, provedenoj između 20. i 22. siječnja, Socijaldemokrati Mette Frederiksen osvojili bi 22,7 posto glasova i 41 zastupničko mjesto. To je znatan skok u odnosu na prosinac, kada su im ankete davale tek 32 mandata, piše Politico.

Iako bi i dalje trebali koalicijske partnere – u danskom parlamentu ima ukupno 179 mjesta – Socijaldemokrati bi ponovno bili najveća stranka i u najboljoj poziciji za formiranje vlasti. Još je značajnije to što je ovaj rast uslijedio samo nekoliko mjeseci nakon katastrofalnog poraza na lokalnim izborima u studenome, kada su izgubili Kopenhagen prvi put u sto godina.

Koalicijski partneri također profitiraju. Stranka Umjerenih, koju vodi ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen, gotovo je utrostručila potporu, a druga anketa pokazala je da bi aktualna vlada danas osvojila najviše glasova u posljednje dvije godine.

Analitičari se slažu da je ključni razlog promjene – Grenland.

'Ne postoji drugo objašnjenje. Prije svega radi se o Grenlandu', kaže Anne Rasmussen, profesorica političkih znanosti na Sveučilištu u Kopenhagenu i King’s Collegeu u Londonu. Dodaje da su slični valovi potpore vladi viđeni i tijekom pandemije covida, kada nacionalne krize često idu u korist aktualnim vlastima.

Frederiksen je, uz vanjskopolitički zaokret, pokušala ublažiti unutarnje nezadovoljstvo: vlada je ovaj tjedan postigla dogovor s lijevim strankama o podjeli 600 milijuna eura u obliku neoporezivih bonova za hranu za više od dva milijuna građana pogođenih rastom cijena.

Hoće li ići na prijevremene izbore?

Pitanje koje se sada nameće jest hoće li premijerka iskoristiti povoljan trenutak i raspisati prijevremene izbore. Prema zakonu, izbori se moraju održati najkasnije do 1. studenoga, no Frederiksen već ima iskustva s rizičnim potezima – 2022. raspisala je izbore u trenutku pada popularnosti i ipak pobijedila.

'Možda bi izgledalo previše instrumentalno raspisivati izbore usred najveće vanjskopolitičke krize u posljednjih nekoliko desetljeća, ali vrlo je vjerojatno da će se to dogoditi prije ljeta', smatra Rasmussen.

Unatoč trenutačnom uzletu, analitičari upozoravaju da efekt Grenlanda neće trajati vječno. Kako se fokus birača ponovno bude preusmjeravao na domaće teme poput životnog standarda, zdravstvenog sustava i ranijih kontroverzi – uključujući masovno usmrćivanje kuna tijekom pandemije – potpora bi joj mogla ponovno oslabjeti.

Ipak, Frederiksen je zasad uspjela ono što se još nedavno činilo nemogućim: politički se vratiti u središte pozornosti, i to zahvaljujući krizi koju je izazvao Donald Trump.