Prvi nedjeljni rezultati doveli su Erdogana u udobno vodstvo, ali kako se prebrojavanje nastavljalo, njegova se prednost očekivano smanjivala. Drugi krug izbora 28. svibnja čini se vjerojatnim, što bi odgodilo donošenje izborne presude o dva desetljeća dugoj Erdoganovoj vladavini.

Ankete javnog mnijenja prije izbora davale su Kilicdarogluu, koji je na čelu saveza šest stranaka, blagu prednost, a dvije ankete u petak čak su pokazale da je iznad praga od 50 posto. Međutim, većina je najavila tijesnu utrku.

Erdogan je u nedjelju rekao da bi žurba s objavom izbornih rezultata dok prebrojavanje traje značilo krađu volje ljudi, dok je Kilicdaroglu upozorio izborne vlasti da objave sve rezultate u cijeloj zemlji.

Visoki dužnosnik oporbenog saveza rekao je da se "čini da neće biti pobjednika u prvom krugu". "Ali, naši podaci pokazuju da će Kilicdaroglu voditi."

Drugi visoki oporbeni dužnosnik rekao je Reutersu da Erdoganova stranka iznosi prigovore protiv glasačkih listića, što odgađa pune rezultate. "Za sada čine sve što je u njihovoj moći da odgode proces", rekao je.

Pozivajući se na brojke državne agencije Anadolu, turski mediji navode da je s gotovo 80,5 posto prebrojanih glasačkih kutija Erdogan bio na 50,43 posto, a Kilicdaroglu na 43,77 posto, ali oporba je sugerirala da su rezultati objavljeni redoslijedom koji je umjetno povećao Erdoganov broj glasova.

Turski oporbeni čelnik Kemal Kilicdaroglu tijekom večeri je s druge strane govorio da vodi ispred predsjednika Tayyipa Erdogana.

RANIJE

Izvori iz oba tabora objavili su da će se na temelju djelomičnih rezultata predsjednički izbori vjerojatno održati u drugom krugu 28. svibnja jer niti jedan od dva glavna kandidata neće dosegnuti prag od 50 posto potreban za izravnu pobjedu, javio je Reuters.

Razlika u postocima između Erdogana i Kilicdaroglua nastavlja padati. Prebrojano je 71,91 posto glasačkih kutija, a povjerenje Erdoganu dalo je 50,97, a Kilicdarogluu 43,22 posto birača.

Treći kandidata, nacionalist Sinan Oğan, ima podršku od od 5,3% birača, što čini drugi krug, koji je zakazan za dva tjedna, 28. svibnja, vjerojatnijim.

Navodeći manipulaciju u izvješćivanju ranih rezultata na prethodnim izborima, oporbeni gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu rekao je da se nitko ne bi trebao obazirati na rezultate koje je objavila državna agencija Anadolu. Svježi rezultati Anadolije koje prenose turski mediji pokazali su da Erdogan vodi s 51,84 posto glasova u usporedbi s Kilicdarogluom s 42,5 posto.

Kilicdaroglu je na Twitteru napisao "Mi vodimo". "Kilicdaroglu će danas biti proglašen 13. predsjednikom naše zemlje", rekao je Imamoglu na konferenciji za novinare.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan na Twitteru je kritizirao pokušaje oporbe da prije vremena objavi rezultate i – kao što je ranije učinio njegov suparnik Kemal Kılıçdaroğlu – zatražio od stranačkih i izbornih dužnosnika da ostanu oprezni s glasačkim kutijama. “Iako su izbori održani u tako pozitivnom i demokratskom ozračju, a prebrojavanje glasova još traje, pokušaj ishitrene objave rezultata predstavlja uzurpaciju nacionalne volje”, rekao je.

“Molim sve dužnosnike i moje kolege da ostanu uz glasačke kutije, bez obzira na sve, do službene finalizacije rezultata. Čestitam svim građanima koji su glasali u ime demokracije i sudjeluju u izbornom radu.”

Očekivalo se da će prvi rezultati biti povoljni za Erdogana jer obično najprije dolaze iz njegovih uporišta u konzervativnim i ruralnim dijelovima zemlje.

Nedjeljni izbori jedni su najneizvjesnijih u 100-godišnjoj povijesti zemlje, a glasanje bi moglo okončati Erdoganovu 20-godišnju vladavinu i odjeknuti daleko izvan turskih granica. Biračka mjesta službeno su zatvorena u 17 sati prema lokalnom vremenu, nakon devet sati glasanja.

Ankete javnog mnijenja prije izbora davale su Kilicdarogluu, koji je na čelu saveza šest stranaka, blagu prednost. Dvije ankete u petak pokazale su da je iznad praga od 50 posto.

Predsjednički izbori odlučit će ne samo tko vodi Tursku, nego i kako se njome upravlja, kamo ide njezino gospodarstvo usred duboke krize troškova života i oblik njezine vanjske politike. Izbori, koji su i parlamentarni, pozorno se prate u zapadnim prijestolnicama, na Bliskom istoku, u NATO-u i Moskvi.

Poraz Erdogana, jednog od najvažnijih saveznika predsjednika Vladimira Putina, vjerojatno će uznemiriti Kremlj, ali utješiti Bidenovu administraciju, kao i mnoge europske i bliskoistočne čelnike koji su imali problematične odnose s Erdoganom. Turski čelnik s najdužim stažem pretvorio je članicu NATO-a i drugu najveću europsku zemlju u globalnog igrača, modernizirao ju je kroz velike projekte poput novih mostova, bolnica i zračnih luka te izgradio vojnu industriju kojoj zavide strane države.

Njegova nestabilna ekonomska politika niskih kamatnih stopa, koja je pokrenula spiralnu krizu troškova života i inflaciju, ostavila ga je žrtvom bijesa birača. Spor odgovor njegove vlade na razorni potres u jugoistočnoj Turskoj u kojem je poginulo 50.000 ljudi dodatno je razbjesnio glasače. Kilicdaroglu je obećao usmjeriti Tursku na novi kurs oživljavanjem demokracije nakon godina državne represije, povratkom na ortodoksne ekonomske politike, osnaživanjem institucija koje su izgubile autonomiju pod Erdoganovim čvrstim pritiskom i ponovnom izgradnjom krhkih veza sa Zapadom.

"Vidim ove izbore kao izbor između demokracije i diktature", rekao je Ahmet Kalkan (64) dok je u Istanbulu glasao za Kilicdaroglua, ponavljajući kritičare koji se boje da će Erdogan vladati sve više autokratski ako pobijedi.

"Izabrao sam demokraciju i nadam se da će moja zemlja učiniti isto", rekao je Kalkan, umirovljeni zdravstveni radnik. Erdogan (69) veteran je desetak izbornih pobjeda i kaže da poštuje demokraciju i niječe da je diktator. Ilustrirajući kako predsjednik još uvijek ima podršku, Mehmet Akif Kahraman, koji je također glasao u Istanbulu, rekao je da Erdogan i dalje predstavlja budućnost čak i nakon dva desetljeća na vlasti.

"Ako Bog da, Turska će biti svjetski lider", rekao je. Glasovanje u parlamentu je utrka između dvaju Narodnih saveza. Erdoganov se sastoji od AK stranke islamističkih korijena (AKP), nacionalističkog MHP-a i drugih.

Kilicdarogluov savez sastavljen je od šest oporbenih stranaka, uključujući njegovu sekularističku Republikansku narodnu stranku (CHP), koju je osnovao turski osnivač Mustafa Kemal Ataturk.