Trenutno izraelski premijer novu glavnu prijetnju vidi u Turskoj. Napetosti između Netanyahua i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana postoje već godinama, no dodatnu zabrinutost izaziva namjera američkog predsjednika Donalda Trumpa da ponovno omogući Istanbulu nabavu borbenih zrakoplova F-35, podsjeća analitičar Amon Harel za list Haaretz.

Netanyahu je tijekom posjeta pomorskoj bazi u Haifi upozorio na mogućnost da Turska pokuša ograničiti izraelski pristup pomorskim rutama i ugroziti opskrbu energijom. Iako tvrdi da je ne smatra neprijateljem, upozorava da Erdoğan želi oslabiti ili uništiti Izrael. Harel je za jedan od najutjecajnijih izraelskih medija napisao kako smatra da premijer pritom svjesno prenaglašava stvarnu prijetnju da bi stvorio dojam neposredne opasnosti.

Izrael se ima zašto brinuti

Unatoč tome, Izrael ima razloga za zabrinutost. Erdoğan otvoreno kritizira Netanyahua i izraelsku vojnu politiku, nastoji proširiti turski utjecaj u istočnom Sredozemlju te razvija bliske odnose s novim sirijskim predsjednikom Ahmadom al Šarom. Očekuje se da će Ankara učvrstiti svoj položaj u Siriji i modernizirati vojsku, što u Jeruzalemu vide kao dugoročan sigurnosni izazov.

Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da SAD ukine zabranu prodaje F-35 Turskoj. Washington je blokirao isporuku 2019. godine, nakon što je Ankara kupila ruski protuzračni sustav S-400, smatrajući da je nespojivo to da jedna država raspolaže i najnaprednijim američkim borbenim zrakoplovima i ruskim sustavom koji bi ih mogao ugroziti.

Sjedinjene Države svih ovih godina zadržale su šest već proizvedenih F-35 namijenjenih Turskoj, a Trump posljednjih tjedana otvoreno govori da želi odmrznuti posao kao znak dobre volje i bliskog odnosa s Erdoğanom. Pritom je čak ustvrdio da je zahvaljujući njihovom odnosu turski predsjednik odustao od uključivanja u rat Irana protiv Izraela, iako za takvu tvrdnju nema uvjerljivih dokaza.

Netanyahu nema puno opcija

Netanyahu se javno usprotivio toj ideji, no izgledi da zaustavi dogovor vrlo su mali. Trumpova administracija tvrdi da bi bez američkih zrakoplova Turska mogla nabaviti napredne borbene avione iz Rusije, što bi zakompliciralo odnose u NATO-u.

Trump je pritom ostavio dojam nedosljednog vođenja vanjske politike. Na sastancima NATO-a ponovno je pokazao sklonost zbunjujućim izjavama i osobnim obračunima s drugim čelnicima. Iako je govorio da cijeni Netanyahua, istodobno ga je kritizirao zbog protivljenja prodaji aviona F-35 Turskoj, pa ostaje nejasno kakvu dugoročnu strategiju zapravo vodi.

Još ozbiljnije pitanje odnosi se na Iran. Napetosti u Perzijskom zaljevu ponovno su porasle nakon što je Teheran pokušao silom osigurati veći utjecaj nad plovidbom kroz Hormuški tjesnac. Sjedinjene Države odgovorile su napadima na iranske ciljeve, a Iran je uzvratio projektilima i dronovima prema pojedinim državama Zaljeva, ali ne i prema Izraelu.

Washington je pojačao pritisak ukidanjem jednog od ključnih izuzetaka u sankcijama na iranski izvoz nafte, čime je Teheranu oduzet važan gospodarski ustupak koji je ranije bio dio američko-iranskih pregovora.

Trump nastoji izbjeći veliki regionalni rat

Daljnja eskalacija ostaje moguća, no autor procjenjuje da Trump, unatoč ratobornoj retorici, i dalje nastoji izbjeći veliki regionalni rat. Nakon sadašnjeg vala sukoba obje će se strane vjerojatno ponovno vratiti pregovorima, a u ovom trenutku ne očekuje se izravnije uključivanje Izraela.

Istodobno Netanyahu pokazuje spremnost na zaoštravanje situacije gdje god procijeni da za to postoji prostor. Kad je riječ o Iranu, ovisi o Trumpovim odlukama, a primirje s Hezbolahom u Libanonu uglavnom se održava zahvaljujući američkom pritisku. Kao najizglednije novo žarište ostaje Pojas Gaze, zbog čega se u izraelskim medijima sve češće nagađa o mogućnosti nove vojne operacije.

Unatoč odlučnoj retorici, Netanyahu i dalje ne uspijeva pobjeći od činjenice koja ga prati od napada Hamasa 7. listopada – toga da su Hamas i Hezbolah godinama jačali upravo tijekom njegova mandata, što će birači teško zaboraviti.