Bušić nije u javnost ušao kao političar niti je inicijativa nastala oko njegova imena. Hrvatska odvjetnička komora bilježi da mu je upis u imenik odvjetnika odobren 1. prosinca 2014. godine, a odvjetničku prisegu položio je nekoliko dana poslije. Sjedište njegova ureda tada je bilo u Zagrebu dok ga aktualni imenik Komore danas vodi kao odvjetnika sa sjedištem u Gospiću.

U Liku ga je doveo privatni život. Njegova supruga Martina Brmbolić, također pravnica i članica inicijative, odrasla je u Gospiću. Za 24sata je ispričala da joj se suprug prije otprilike tri godine pridružio u Gospiću i 'zaljubio u ovaj kraj'. Bušić je razlog preseljenja opisao riječima: 'Došao sam zbog mira jer mi je u Zagrebu previše betona i sad se borim da tu ostanem.'

Od odvjetničkog ureda do građanske inicijative

Prekretnica se dogodila u veljači 2025. godine, nakon što je u javnost izašla priča o velikim količinama nezakonito odloženog otpada na području bivšeg PPK Velebit u Gospiću. Bušić je od samog početka bio među javno navedenim nositeljima novoosnovane inicijative 'Gospić je naš dom' te je 26. veljače 2025. lokalni portal Lika Online objavio njihova imena nakon što je njihov apel potpisalo više od tisuću građana. Među njima su bili Bušić i njegova supruga, uz geodete, kemičare, učitelje, sociologe, inženjere i druge stanovnike Gospića.

Bušić je poslije rekao da njihova borba traje upravo od veljače 2025. godine, odnosno od objave USKOK-a o velikoj količini otpada zakopanog na području Gospića. HRT je u lipnju ove godine navodio procjenu od oko 35.000 tona, a sama inicijativa danas govori o 45.000 tona. Zbog različitih procjena u tekstu je najsigurnije govoriti o 'desecima tisuća tona' ili jasno pripisati broj izvoru.

U međuvremenu je Bušić postao jedan od ljudi koji u ime inicijative najčešće istupaju pred medijima i institucijama. Njegovo pravničko zaleđe vidi se i u načinu na koji formulira njihove zahtjeve. Inicijativa se ne zaustavlja na zahtjevu da se otpad fizički ukloni, već traži javnu objavu analiza, utvrđivanje odgovornosti i poštivanje zakonskih procedura. Uz pitanje otpada, otvorila je pitanje pogona za preradu litijevih soli u Smiljanskom polju, za koji traži preispitivanje građevinske dozvole te provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš i javne rasprave.

Razgovarali su s Vladom, a sastanak uoči prosvjeda odbili

Bušić i ostali predstavnici krajem srpnja sastali su se u Zagrebu s članovima Vlade, Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, Fondom za zaštitu okoliša, Državnim inspektoratom i drugim nadležnim institucijama. Nakon tog sastanka Fond je objavio dio analiza zakopanog otpada kojima raspolaže.

No početkom ovog tjedna inicijativa je odbila novi sastanak s premijerom Andrejom Plenkovićem uoči zagrebačkog prosvjeda. Bušić je poručio da su spremni razgovarati nakon prosvjeda, ali o konkretnim zadacima, rokovima i rješenjima, ocjenjujući da sastanak nekoliko dana prije okupljanja ne bi promijenio razlog zbog kojeg građani dolaze u Zagreb.

Država u međuvremenu tvrdi da je sanacija ušla u novu fazu. Za prve dvije faze uklanjanja otpada krajem kolovoza otvorene su ponude za oko 4500 tona rasutog otpada s opasnim svojstvima i oko 650 tona otpada u velikim vrećama, a za velik dio onog koji je zakopan traži odgovarajući model zbrinjavanja, uključujući mogućnosti u drugim državama Europske unije.

Nadležne institucije tvrde da dosadašnja ispitivanja javne vodoopskrbe ne pokazuju ugrozu zdravlja. Ministarstvo je 19. kolovoza objavilo da u uzorcima uzetima u sklopu izvanrednog nadzora analizirani PFAS spojevi nisu utvrđeni, odnosno bili su ispod granice laboratorijske kvantifikacije.

Politika se ipak zalijepila za prosvjed

Kako je 'Hod za Liku' prerastao lokalnu temu, tako su počele i političke optužbe. Dio stranaka i političara podržao je prosvjed dok su se na desnici pojavile tvrdnje da je on politički instrumentaliziran, pa čak i etikete da je riječ o 'antihrvatskom' okupljanju. Bušić takve tvrdnje odbacuje i inzistira na tome da iza organizacije prosvjeda ne stoji politička stranka.

U četvrtak navečer u RTL Direktu rekao je da na pozornici neće biti govora političara i da će govoriti članovi inicijative te građani iz drugih dijelova Hrvatske koji imaju slične probleme s otpadom. 'Kad želite temu zatvoriti, najlakše je nekome nalijepiti etiketu', poručio je Bušić, tvrdeći da zaštitu zdravlja i okoliša ne treba stavljati u stranačke okvire.

Ono što se može pouzdano utvrditi jest da se radi o odvjetniku koji je profesionalni život započeo u Zagrebu, prije nekoliko godina preselio se u Gospić i početkom 2025. godine postao jedan od osnivačkih i najistaknutijih javnih predstavnika lokalne građanske inicijative. Godinu i pol poslije ta inicijativa problem koji je počeo na nekoliko lokacija u Gospiću pokušava pretvoriti u nacionalno pitanje gospodarenja opasnim otpadom.

Uoči subotnjeg prosvjeda Bušić više ni ne govori samo o Gospiću. Na HRT-u je u petak poručio da su u slučaju otpada 'svi u cijelom sustavu zakazali' te da treba utvrditi odgovornost.