‘U zadnjim danima se može vidjeti povećana potražnja za repelentima i svim ostalim proizvodima iz grupe koji saniraju ubode komaraca. Najviše se kupuju repelenti, znači zaštita i preventivno djelovanje. Apsolutno je preporuka da koristimo sprejeve i sve ostalo što nas može zaštititi’, objasnio je magistar farmacije Mario Vrebčević za RTL Danas.

Na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije zabilježeno je pet slučajeva zaraze među ljudima, dok su još dva potvrđena u Krapinsko-zagorskoj županiji. Od ukupno sedmero zaraženih, četiri osobe nisu imale simptome, a tri su zbog teže kliničke slike završile u bolnici.

Najteže oboljeli mogu završiti na respiratoru

Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević”, objašnjava da najteže oboljeli mogu završiti na respiratoru zbog zatajenja disanja te imati različite neurološke ispade. Tijek bolesti ovisi i o zdravstvenom stanju oboljeloga.

Prijemčivija mogu biti i djeca do dvije godine jer im je imunosni sustav još djelomično nerazvijen, no među trenutačno hospitaliziranima nema djece. Najugroženiji su stariji ljudi i osobe oslabljenog imuniteta.

Ljubo Barbić, profesor na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, objasnio je ciklus prijenosa: komarac se hrani na ptici koja ima virus u krvi, zarazi se i zatim virus prenosi drugoj ptici. Vrane su posebno osjetljive te nakon zaraze u velikom postotku mogu ugibati.

Virus se ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Komarci ga na ovom području prenose još od 1980-ih, a broj slučajeva raste posljednjih 15 godina. Barbić kaže da se virus od 2010. udomaćio u Hrvatskoj i otad se kontinuirano pojavljuje. Najteža je bila 2018. godina, s najvećim brojem klinički oboljelih i umrlih.

Te su godine u Hrvatskoj zabilježena 63 slučaja, od kojih su četiri završila smrću. Od komplikacija izazvanih virusom Zapadnog Nila 2021. godine u Los Angelesu umrla je i hrvatska glumica Mira Furlan.

Što je virus Zapadnog nila?

Virus Zapadnog Nila nije nova pojava u Hrvatskoj. U kontinuitetu je prisutan godinama, a njegova aktivnost raste od kasnog proljeća do rane jeseni. Ovogodišnji podaci upućuju na pojačanu cirkulaciju virusa u više županija kontinentalne Hrvatske, no zasad ne na razini zabilježenoj 2018., kada je Hrvatska imala najizraženiju sezonu bolesti.

Virus se u prirodi održava u ciklusu između ptica i komaraca, ponajprije onih iz roda Culex. Ljudi i druge životinje zaraze se ubodom zaraženog komarca, dok prijenos komarcem s čovjeka na čovjeka nije dokazan. Infekcije kod ptica i konja služe kao rano upozorenje na pojačanu virusnu aktivnost i moguću pojavu zaraze među ljudima.

Virus Zapadnog nila: Simptomi

Između 70 i 80 posto zaraženih nema nikakve simptome. Kod ostalih se najčešće pojavljuju povišena temperatura, glavobolja, slabost, bolovi u mišićima i zglobovima, mučnina, povraćanje te ponekad osip. Tegobe uglavnom nestaju u roku od tri do šest dana.

Teški neurološki oblici bolesti, među kojima su meningitis, encefalitis i akutna mlohava kljenut, razvijaju se kod manje od jedan posto zaraženih. Poseban oprez preporučuje se starijim i imunokompromitiranim osobama.

Kako se zaštititi?

Građanima se savjetuje da iz dvorišta, s balkona i iz neposrednog okoliša uklone posude i druga mjesta na kojima se zadržava voda jer se u njima razvijaju ličinke. Ovisno o temperaturi, komarcu je za razvoj od jajeta do odrasle jedinke potrebno od pet dana do nekoliko tjedana.

Rizik se može dodatno smanjiti repelentima, odjećom koja prekriva veći dio tijela te izbjegavanjem boravka na otvorenom u vrijeme najveće aktivnosti komaraca.

Zbog potvrđene prisutnosti virusa u Zagrebu provedeno je i zamagljivanje, kojim se uništavaju odrasli komarci. Stručnjaci ipak naglašavaju da je za dugoročnu kontrolu važnije sustavno suzbijati ličinke u vodama. Tijekom zamagljivanja građanima se preporučuje ostati u zatvorenom prostoru, zatvoriti prozore i vrata te izlaganje insekticidnoj magli svesti na minimum, a pčelari trebaju zaštititi košnice.