UNUTARSTRANAČKA DEMOKRACIJA

Analitičari: Most usporediv s komunističkom partijom, SDP najdemokratičniji

  • Autor: Marko Špoljar
  • Zadnja izmjena 21.01.2017 12:20
  • Objavljeno 21.01.2017 u 12:19
Hrvatske političke stranke

Hrvatske političke stranke

Izvor: tportal.hr / Autor: montaža Ivana Galović

O razini unutarstranačke demokracije stranaka u Hrvatskoj razgovarali smo s političkim analitičarima Davorom Gjenerom i Žarkom Puhovskim

Nakon što je nekoliko puta prolongiran datum u subotu 28. siječnja Most će održati prve unutarstranačke izbore na kojima će biti izabrani predsjednik stranke i kompletno vodstvo. Za šefa stranke bit će izabran Božo Petrov jer, kako stvari zasad stoje, lider Mosta neće imati protukandidata.

I predsjednici HDZ-a, HNS-a, HDSSB-a i IDS-a – Andrej Plenković, Ivan Vrdoljak, Dragan Vulin i Boris Miletić – došli su na čelo svojih stranaka bez puno muke. Nitko od njih nije imao protukandidate na stranačkim izborima. Prije tjedan dana i Krešo Beljak (p)ostao je šef HSS-a bez protukandidata na izborima.

SDP je danas jedina velika politička stranka u Hrvatskoj čiji je predsjednik Davor Bernardić došao na čelo nakon pobjede na izborima na kojima je imao čak šest protukandidata i protukandidatkinja.

Iako nije imao protukandidata prije sedam dana, kada je reizabran za predsjednika HSS-a, ipak treba napomenuti kako je Krešo Beljak na čelo stranke prvi put došao lani u ožujku, nakon što je na unutarstranačkim izborima pobijedio dotadašnjeg šefa Branka Hrga i Nenada Matića. A Hrg je na čelo stranke došao pobijedivši Damira Bajsa 2012.

Krešo Beljak, predsjednik HSS-a

Krešo Beljak, predsjednik HSS-a

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Soban/PIXSELL

Dakle u HSS-u postoji kakva-takva praksa unutarstranačke demokracije u procesu izbora predsjednika stranke. U tom smislu, od svih hrvatskih političkih stranaka najdalje je dogurao SDP. Davor Bernardić je na čelo socijaldemokrata došao lani u studenome, nakon što je u drugom krugu pobijedio Ranka Ostojića. Ukupno se natjecalo sedam kandidata i kandidatkinja.

'Za procjenu razine unutarstranačke demokracije nije ključno samo to kako stranke biraju svoje predsjednike i vodstvo, nego i kako kreiraju svoje izborne kandidacijske liste. To je puno bitnije. Također, kada govorimo o unutarstranačkoj demokraciji, važno je da su sva stranačka krila zastupljena u procesima donošenja odluka te da se nakon unutarstranačkih izbora nitko u stranci ne osjeća jako izolirano. Za stranku nije dobro kada se vodstvo pretvori u čvrstu ideološki i osobno povezanu oligarhiju', objašnjava politički analitičar Davor Gjenero.

Politički analitičar Žarko Puhovski kaže da je biranje lidera stranaka po principu jedan član - jedan glas unazad desetak godina u Europi prihvaćeno kao standard, ali i da to nije najvažnija stvar za unutarstranačku demokraciju.

'Puno važnije od modela izbora vodstva su višemjesečne rasprave unutar stranke prije donošenja stranačkih programa. Dobar primjer za to je njemački SPD, u kojem se o programu raspravlja mjesecima na svim mogućim razinama stranke, ali i po svim lokalnim organizacijama. Važan je i način na koji se sastavljaju liste za parlamentarne i druge izbore. To bi trebalo raditi na stranačkim konvencijama', kaže za tportal Puhovski.

Bivši šef SDP-a Zoran Milanović

Bivši šef SDP-a Zoran Milanović

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletić

Zoran Milanović postao je predsjednik SDP-a na izvanrednim unutarstranačkim izborima u lipnju 2007. godine porazivši Željku Antunović u drugom krugu, nakon što su u prvom ispali Tonino Picula i Milan Bandić. Iduće godine, na redovitim izborima u SDP-u, Milanović je pobijedio Davorka Vidovića i Dragana Kovačevića. SDP 2012. održava prve izbore za predsjednika stranke po principu jedan član - jedan glas, na kojima pobjeđuje Milanović.

Zanimljivo, to su ujedno prvi i jedini izbori za šefa SDP-a na kojima Milanović nije imao protukandidata. On je obranio poziciju šefa četiri godine kasnije pobijedivši Zlatka Komadinu na izborima na kojima je svih 37 tisuća članova stranke moglo birati stranačkog šefa. Dakle, SDP je tri puta svoje čelnike birao direktno, na izborima na kojima su svi članovi stranke imali pravo glasa. Dva puta je bilo više kandidata, a jednom je šef SDP-a potvrđen bez protukandidata.

Njihovi najveći rivali iz HDZ-a također su uveli pravilo biranja predsjednika stranke po principu jedan član - jedan glas. Dosad su takvi izbori održani dva puta, a na njima prvo Tomislav Karamarko, poslije i Andrej Plenković nisu imali nijednog protukandidata. Nakon velike bitke 2002. između Ive Sanadera i Ivića Pašalića HDZ je imao zapravo još samo jedne 'prave' izbore za predsjednika stranke - u svibnju 2012. godine.

Izbore na kojima su delegati – dakle prije uvođenja pravila jedan član - jedan glas – mogli birati između čak pet kandidata. Tada je Karamarko tijesno u drugom krugu pobijedio Milana Kujundžića, nakon što su u prvom ispali tadašnja šefica HDZ-a Jadranka Kosor, Ivan Domagoj Milošević i Darko Milinović.

Premijer  i čelnik HDZ-a Andrej Plenković

Premijer i čelnik HDZ-a Andrej Plenković

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

'U Hrvatskoj je SDP sa Zoranom Milanovićem uveo svojevrstan prezidencijalni model izravnog biranja predsjednika stranke. Davor Bernardić je nedavno došao na čelo nakon izbora koji su doista bili kompetitivni. Nakon što je SDP dva puta zaredom izgubio parlamentarne izbore logično je da se nekoliko stranačkih krila odlučilo natjecati na posljednjim unutarstranačkim izborima. Što se tiče HDZ-a, kompetitivni izbori bili su oni na kojima je Tomislav Karamarko prvi put pobijedio.

Nakon toga Karamarko je nanizao nekoliko pobjeda na raznim vrstama nacionalnih izbora, posložio je stranku i stoga je razumljivo da lani u travnju nije imao protukandidata na prvim izborima u HDZ-u održanim po principu jedan član - jedan glas. Andrej Plenković također je pobijedio na direktnim unutarstranačkim izborima, na kojima nije imao protukandidata. Iako je priželjkivao da mu se netko suprotstavi', kaže za tportal analitičar Davor Gjenero.

HNS svoje lidere de facto ne bira, oni se unaprijed odrede specifičnom varijantom dogovorne demokracije. Od 1994. pa sve do 2016. na čelu HNS-a izmijenili su se Radimir Čačić i Vesna Pusić čak tri puta. Pred zadnje unutarstranačke izbore Vesna Pusić je sjela za stol s najjačim ljudima stranke i dogovorili su se tko će biti novi šef, tko zamjenik, a tko potpredsjednici.

Tako su stranački izbori lani u travnju bili puka formalnost jer već se prije znalo da će predsjednik biti Ivan Vrdoljak, zamjenik Predrag Štromar, potpredsjednici Anka Mrak Taritaš i Srđan Gjurković, a da će šef Središnjeg odbora biti Matija Posavec.

Lider Mosta Božo Petrov

Lider Mosta Božo Petrov

Izvor: Cropix / Autor: Robert Fajt

'HNS procjenjuje da previše slobodni izbori mogu unijeti nestabilnost u organizaciju, a što se može spriječiti stvaranjem širokog konsenzusa iz kojeg nitko neće izaći potpuno zadovoljan, ali ni jako nezadovoljan. Takvo, u dogovoru, biranje stranačkog vodstva sigurno je za samu stranku efikasan model jer sprečava sukobe unutar nje', smatra Davor Gjenero.

Živi zid uopće ne bira predsjednika stranke – oni su osmislili model prema kojemu stranku vodi pet supredsjednika koje bira skupština. Dakle i Živi zid je odlučio vrh stranke birati jednom od varijanti dogovorne demokracije.

Kad je riječ o izboru lidera, IDS djeluje kao monarhija u kojoj stari kralj predaje tron mladom princu. Pritom svi u stranci puno prije samih izbora za predsjednika znaju tko će biti njihov novi vođa. Tako je Boris Miletić, naravno kao jedini kandidat, 2014. izabran za predsjednika stranke nakon što je s trona poslije 23 godine svojevoljno otišao Ivan Jakovčić.

Davor Gjenero smatra da je od tri najjače parlamentarne stranke SDP najdemokratičniji. 'SDP je uvijek bio demokratska stranka; uvijek je pazio na unutarstranačku proceduru i uvijek je okupljao i nestranačke ljude oko sebe. I svi oni bili su uključeni u formiranje javnih politika SDP-a jer su sudjelovali u širokim raspravama koje su prethodile tim odlukama. Takva demokratska praksa izostala je samo u Milanovićevoj eri.

Sjednica Sabora

Sjednica Sabora

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

HDZ je uvijek funkcionirao kao organizacija koja osigurava provođenje politike što se definira u uskom, elitnom krugu. Ali je zato bolje organiziran od drugih stranaka. Demokratske elemente u stranački sustav možda će početi izgrađivati Andrej Plenković i njegovi najbliži suradnici, poput Davora Božinovića. Plenković i Božinović to vrlo dobro razumiju.

Most pak još uvijek nije politička stranka u pravom smislu riječi. Zasad nema formiranu čak ni ideologiju i odluke se donose u vrlo uskom krugu. Zapravo, oni su tek počeli graditi stranku', objašnjava Davor Gjenero.

Politički analitičar Žarko Puhovski tvrdi kako je SDP još uvijek najdemokratičnija stranka, a za Most kaže da je usporediv s komunističkom partijom.

'Most je jedina stranka koja je usporediva s Komunističkom partijom Hrvatske, dakle čak ni sa Savezom komunista. Most djeluje kao ilegalna organizacija koja ima unutarnje i vanjske članove - ne zna se u Mostu ni tko je koga izabrao. Čak ni njihovi ministri nisu članovi Mosta.

Nakon ovih izbora SDP je još uvijek najdemokratskija stranka na nacionalnoj razini. Slijedi HNS, pa HDZ i HSS. Od većih stranaka HSS je trenutno najgori po tom pitanju jer su sankcioniranjem članova spriječili da se neki od njih kandidiraju na zadnjim stranačkim izborima. Most, po mom sudu, nije stranka u punom smislu te riječi. Vidjet ćemo što će biti nakon ove njihove izborne konvencije', rekao je analitičar Žarko Puhovski.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!