Nakon što je prošlog ljeta izgledalo da se Teheran učvrstio kao ključni igrač na Bliskom istoku, niz vojnih poraza i unutarnjih potresa gurnuo je Islamsku Republiku u najdublju krizu u novijoj povijesti. U Iranu se ubrzava potraga za nasljednikom vrhovnog vođe, Revolucionarna garda preuzima primat, a režim kreće u novi val represije da bi očuvao vlast
Koliku razliku može donijeti jedna godina? Prošlog ljeta činilo se da je Iran nezaustavljiv. Njegov glavni palestinski saveznik Hamas uspio je uvući Izrael u iscrpljujući kopneni rat u Gazi i pritom okrenuti svjetsko javno mnijenje protiv židovske države. Sjedinjene Američke Države, pod administracijom tadašnjeg predsjednika Joea Bidena, nisu imale jasan odgovor na uporne iranske ambicije da se domogne statusa nuklearne sile, niti na rastuću prijetnju koju su predstavljali drugi regionalni zastupnici Irana, poput jemenskih hutista.
Osjetljive zaljevske države, svjesne te dinamike, sve su češće tražile način za uspostavu barem minimalnog dogovora s Teheranom. Rezultat toga bio je dramatično širenje strateških ambicija iranskog vodstva, piše Forbes u analizi.
vezane vijesti
Udar na Libanon i kriza u Siriji promijenili sve
No sve se promijenilo nakon izraelske ofenzive protiv Hezbolaha na jugu Libanona, a ona je šijitsku miliciju ostavila desetkovanom. Paralelni izraelski udar u listopadu na Iran uništio je protuzračnu obrambenu arhitekturu zemlje i ostavio nuklearna postrojenja izloženima. U prosincu su sirijskog predsjednika Bašara al Asada neočekivano svrgnuli s vlasti islamističke pobunjeničke strane, čime je Teheran ostao bez još jednog ključnog regionalnog saveznika.
Pravi razmjeri iranske ranjivosti postali su vidljivi u lipnju 2025. Počevši 13. lipnja, Izrael je u sklopu operacije Rising Lion sustavno ciljao ključne točke iranskog nuklearnog programa, kao i visoke vojne dužnosnike i nuklearne znanstvenike koji su taj program održavali na životu. Situacija je eskalirala kada se administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa uključila u sukob, koristeći američku vojnu superiornost za uništavanje ojačanih i podzemnih elemenata iranskog atomskog programa, i to s razornim posljedicama.
Danas, kada se prašina slegla, slika Bliskog istoka izgleda dramatično drugačije. Ipak, premda je Islamska Republika uzdrmana, ona još nije pala. Predstojeći tjedni mogli bi donijeti velike promjene u toj zemlji jer se iranski politički establišment bori za opstanak.
Ključne točke na koje treba obratiti pažnju
Vrhovni vođa Irana Ali Hamenei sada ima 86 godina i bori se s nizom zdravstvenih problema. Do sada je uporno izbjegavao imenovati nasljednika na vrhu ideološke piramide, radije balansirajući između različitih frakcija unutar zamršene političke strukture Islamske Republike. No takva strategija više nije održiva.
Nedavni rat razotkrio je krhkost iranskog klerikalnog režima, a pitanje nasljedstva postalo je još hitnije. Prema informacijama iznutra, klerikalni odbor zadužen za odabir Hameneijeva nasljednika posljednjih dana ubrzao je svoje aktivnosti. Ishod tog procesa bit će ključan pokazatelj budućeg smjera Islamske Republike i njezina odnosa prema regiji i Zapadu.
Iranska revolucionarna garda (IRGC), klerikalna vojska, već je godinama ključni centar moći u toj državi, no nedavni sukobi stavili su je na prag dominacije političkim sustavom. Uoči rata Hamenei je navodno delegirao ključne ovlasti za nacionalnu sigurnost upravo IRGC-u, a tijekom sklapanja primirja s Izraelom navodno su potpuno zaobišli vrhovnog vođu i samostalno ispregovarali dogovor. Drugim riječima, IRGC sustavno jača svoju poziciju i uskoro bi mogao preuzeti potpunu kontrolu nad Islamskom Republikom.
Slijedi još već represija?
Iran je i prije bio među najrepresivnijim državama svijeta, no nadolazeći mjeseci mogli bi donijeti novi val uhićenja, smaknuća i nestanaka jer vlast nastoji ponovno uspostaviti autoritet i kontrolu. To se već događa. Nakon rata je iranski parlament usvojio hitno zakonodavstvo kojim se špijunaža u korist SAD-a ili Izraela klasificira kao kazneno djelo koje prema iranskom šerijatskom zakonu donosi smrtnu kaznu.
Širok raspon aktivnosti – od dijeljenja fotografija stranim medijima do interakcije na društvenim mrežama s računima povezanim s Izraelom ili kontakta s opozicijskim figurama u egzilu – sada se izjednačava s tim kaznenim djelom. To je popraćeno novim valom uhićenja i smaknuća osumnjičenih za špijunažu i suradnju s neprijateljem. Prema procjenama nevladine organizacije Center for Human Rights in Iran, od kraja sukoba krajem lipnja uhićeno je gotovo 1500 Iranaca.
Svi ti događaji daju jasnu sliku o smjeru u kojem zemlja ide. Nakon što je preživjela izraelsku vojnu ofenzivu, iransko vodstvo sada se fokusira na unutarnju stabilnost, ideološku legitimnost i političku kontrolu – uz jasnu spoznaju: moraju ojačati svoju vladavinu ili će nestati, piše Forbes.
