Svakako je bilo najzanimljivije biti pratiti predstavljanje Mirte Matić jer je dobila podršku predsjednika Republike Zorana Milanovića, kao i Opće sjednice Vrhovnog suda.

Grmoja tražio da Turudić dođe na Odbor

No uoči sjednice zbog nje se odvijala prava drama zbog sumnji da je kao sutkinja Visokog trgovačkog suda bivšem suprugu Tomi Ricovu preko njegove sestre Jelene dojavila da se nalazi pod mjerama tajnog praćenja zbog istrage o dodjeli štandova na zagrebačkom Adventu 2019. godine. Grmoja je, podsjetimo, odbio sazvati sjednicu s kandidatima za Vrhovni sud sve dok mu USKOK ne pošalje izvješće o Matić, koje je i dobio te ga u petak pokazao članovima Odbora koji su ga željeli vidjeti. Danas je ponovio da svi oni koji nisu vidjeli dokument mogu to učiniti sve dok se o kandidatima ne bude glasalo.

Prije nego što se pristupilo 'preslušavanju' kandidata zapelo je na dnevnom redu. Naime Grmoja je također na dnevni red uvrstio točku o pozivu glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića na iduću sjednicu Odbora zbog sumnje da je premijeru Andreju Plenkoviću javio da će glavni državni inspektor Andrija Mikulić biti uhićen.

'Stavit ću to na dnevni red, a onda ćete vi glasati pa će hrvatska javnost vidjeti da se štiti Plenković, koji nije smio imati informacije o uhićenju', rekao je Grmoja. Također je usvojen zaključak, na prijedlog Dalije Orešković (DOSIP), u kojem se od USKOK-a traži deklasifikacija dokumenta koji navodno inkriminira Matić. Urša Raukar (Možemo) je zatražila da se dobije na uvid cijeli spis, a ne samo njegovi dijelovi.

'Za sada imamo informaciju da je bila nekoliko puta pozivana u USKOK kao svjedokinja i da nije u optužnici. Cijeli taj klasificirani dokument ne daje dovoljno relevantnih informacija i mislim da je podložan raznim interpretacijama', rekla je.

Mišel Jakšić (SDP) ukazao je na činjenicu da već danima mediji objavljuju što piše u tom klasificiranom dokumentu.

'Nemamo problem da se glavni državni odvjetnik pozove na sjednicu, no apeliramo da se ta točka drugačije nazove jer mi temeljem tajnih i klasificiranih podataka tvrdimo da se u postupanjima protiv Matić postupalo sumnjivo, nezakonito – zanimljiv rečenični konstrukt', ocijenio je.

No istovremeno je postavio pitanje čemu onda današnje saslušanje kandidata prije deklasifikacije dokumenta.

Grmoja također podržava njegovu deklasifikaciju, no smatra da i prije toga članovi imaju dovoljno saznanja na temelju kojih mogu postavljati pitanja.

Stoga je predložio zaključak kojim Odbor od DORH-a traži da 'zbog važnosti izbora predsjednika Vrhovnog suda' deklasificira dokument koji je poslan na zahtjev predsjedniku Odbora za pravosuđe, što je podržalo 11 članova.

HDZ je, uz taj, predložio zaključak kojim bi Odbor danas saslušao sve kandidate, ali bi o njima glasao tek nakon što se svim zastupnicima u Saboru, sukladno Zakonu o tajnosti podataka, omogući uvid u sadržaj očitovanja glavnog državnog odvjetnika koje je predsjednik Odbora zatražio u vezi s kandidatkinjom Matić.

'Uvid je već omogućen svima, a vi zapravo tražite odgodu glasanja, koliko sam ja shvatio', rekao je Grmoja, a Mažar potvrdio.

HDZ-ov prijedlog podržan je sa sedam glasova 'za' dok je pet članova bilo suzdržano.

Lijeva oporba predložila je da se odredi i točan rok odgode glasanja na osam dana, što HDZ nije podržao, pa prijedlog nije prošao, kao ni zaključak, koji je predložila Orešković, da Turudić objasni Odboru zašto je uopće dokument koji je poslao predsjedniku Odbora klasificirao tajnim s obzirom na svojstvo Matić u tom spisu.

'Odluka u pogledu izbora predsjednika Vrhovnog suda ne može biti donesena na temelju tajnog podatka koji javnost i vanjski članovi nemaju, mi tada više nismo demokracija i država vladavine prava i treba to postaviti Odboru za Ustav', poručila je vanjska članica Zlata Đurđević.

Nakon 75 minuta članovi Odbora su se usuglasili oko dnevnog reda, Grmojin prijedlog nije prihvaćen, pozivanje Turudića na iduću sjednicu podržao je samo on kao predlagatelj dok je sedam članova bilo protiv, a četiri suzdržana.

Predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda imenuje Hrvatski sabor na prijedlog predsjednika Zorana Milanovića, a on je ranije najavio da je glavna kandidatkinja u trećem pokušaju popunjavanja čelne pozicije ove institucije sutkinja Matić.

Državno sudbeno vijeće već je dalo pozitivno mišljenje na svojoj sjednici kandidatkinji Matić, a čeka se i mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe, iako mišljenja niti jednog od ova dva tijela nisu obvezujuća za predsjednika Republike.

Predstavljanje kandidatkinja i kandidata

Aleksandra Maganić, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, navela je da će kao čelnica Vrhovnog suda nastojati poboljšati zadovoljstvo javnosti radom sudova. Također, navela je da će inicirati specijalizaciju barem nekolicine sudaca s Vrhovnog suda u domeni upravnog prava, kao iznimno važnoj i kompleksnoj materiji o kojoj će potencijalno odlučivati Vrhovni sud Republike Hrvatske. Takva bi specijalizacija sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske bila u skladu s nama sličnim i primjenjivim komparativnim uzorima iz Slovenije i Austrije.

Upitana kako vidi poboljšanje percepcije javnosti po pitanju sudova kazala je da središte odlučivanja mora biti problem koji čovjek ima i da se dinamičkim modelima treba utjecati na razvoj pravosuđa. Grmoja joj je predočio kritike koje je na njen stav o slučaju sa švicarskim frankom imala Udruga Franak i zatražio da pojasni svoj stav o njemu. 'Kao predsjednik suda sam jedno, a kao profesorica prava sam drugo. Moji stavovi oko švicarskog franka su potpuno jasni i transparentni', kazala je Maganić.

Ivan Malenica (HDZ) pitao ju je što misli o redovitim sigurnosnim provjerama sudaca, a ona je kazala da je riječ o dosta zahtjevnom pitanju, ali smatra da se provjera treba provesti na početku imenovanja, a kasnije da se više ne radi.

Na pitanje Zlate Đurđević, profesorice i vanjske članice Odbora, kako gleda na to da postoji javni natječaj za predsjednika Vrhovnog suda, što, kako je rekla, ne postoji nigdje u Europi, kazala je da se javila iako ne pripada nijednoj političkoj opciji te da je poznato kako je to trebalo izgledati kad je ona bila jedini kandidat. Smatra da je diskriminirana u odnosu na druge kandidate jer procedura u njenom slučaju nije poštovana. Podsjetimo, prvo saslušanje kandidata uslijedilo je tek nakon trećeg javnog poziva od smrti bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića u ožujku ove godine.

Mirta Matić, sutkinja Visokog trgovačkog suda, na Općoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kada su koncem listopada razmatrani programi i životopisi kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, dobila je potporu 22 suca, Maganić je podržalo šest sudaca dok je kandidata Savića podržao jedan sudac. Govoreći o sudovima i sudovanju u Hrvatskoj, smatra da se hrvatskom pravosuđu dogodilo da velik broj sudaca smatra da su svoju ulogu ispunili zato što imaju ispunjenu normu, a to prema njenom mišljenju nema veze s osnovnom ulogom suda.

'Rečenica 'ja sam ispunio normu' ne može biti odgovor zašto u nekom predmetu ročište nije zakazano godinu dana. Stječe se dojam da suci biraju koji će predmet brže riješiti kako bi zadovoljili normu, a to nema veze s ulogom suda', kazala je Matić.

Nisam počinila nikakvo kazneno djelo

Grmoja ju je upitao zašto se u svom uvodnom govoru nije osvrnula na medijske napise da je kao sutkinja Visokog trgovačkog suda bivšem suprugu Tomi Ricovu preko njegove sestre Jelene dojavila da se nalazi pod mjerama tajnog praćenja zbog istrage o dodjeli štandova na zagrebačkom Adventu 2019. godine.

'Javno sam demantirala navode u dijelovima u kojima je to dostupno. Nisam počinila kazneno djelo. Taj postupak još traje. Moju dozvolu imaju svi. Deklasificirajte, što se mene tiče, sve. Objavite sve. Nemam se čega sramiti', kazala je Matić, dodavši da je ovom kandidaturom postala optuženik bez optužnice i osuđenik bez presude.

Zlata Đurđević, vanjska članica Odbora, ponovila je da Sabor ne može odlučivati na temelju klasificiranih dokumenata, a Grmoja ju je upozorio da ne drži predavanje, ali da ima osjećaj da muti vodu po nečijem nalogu.

'Ne može biti nikakvih klasificiranog dokumenta, ne samo u odnosu na Sabor, nego u odnosu na kandidatkinju. Ona mora imati mogućnost odgovoriti na optužbe. Igramo opasnu igru jer pokazujemo da se kazneni postupak može instrumentalizirati u interesu politike. Radi se o nevjerojatnoj povredi vladavine prava', kazala je Đurđević.

Grmoja napao Đurđević: Mutite vodu po nečijem nalogu

Sve to iznerviralo je Grmoju te joj je rekao kako mu je poznato da je bila kandidatkinja Zorana Milanovića za predsjednicu Vrhovnog suda i da cijelo vrijeme ima osjećaj da ovdje po nečijem nalogu muti vodu.

'Ne radi se o tome da se netko upleo, nego sam na temelju informacija u medijima tražio određene informacije', rekao je.

Đurđević mu je odgovorila da nastavlja s difamacijama i diskreditacijama.

Grmoja je pitao Matić je li imala mobitel koji je glasio na bivšeg supruga i je li bivšem suprugu preko njegove sestre dojavila da je pod mjerama. Ona je rekla da je sve to dio predmeta te da o tome ne može reći ništa više.

Šime Savić, odvjetnik iz Zagreba, kazao je u uvodu da ima ogromno životno iskustvo i da poznaje sustav iznutra jer je 25 godina u odvjetništvu te je svaki tjedan imao po pedeset parnica. Dodao je da se on nije kandidirao zato 'što je kruha gladan'. 'Glavni zadatak Vrhovnog suda je ujednačavanje sudske prakse. A mi imamo da se oko iste stvari imaju tri različite odluke', rekao je Savić.

Istaknuo je da od svih institucija građani imaju najmanje povjerenje u sudstvo. 'Kakva je to pravda ako se predmet vodi po 20 godina i onda zaključimo da je stvar otišla u zastaru. Evo, pogledajte slučaj Mamića iz Osijeka. Pa tu je napravljena ogromna šteta za pravosuđe, a da ne govorim da je nekoliko sudaca u zatvoru', kazao je Savić.

Smatra da suci ne trebaju čuvati ugled suda ne samo u sudnici, već i na ulici i u gostionici. Zalaže se i za povećanje plaća svima – od zapisničara do sudaca.