Nakon mjesec dana rata protiv Irana, američki predsjednik Donald Trump suočava se s jednim od najtežih političkih izbora – pokušati brzo zaključiti sukob ili riskirati njegovu daljnju eskalaciju, s potencijalno dugotrajnim posljedicama
Istodobno, rast cijena energije i pad potpore u javnosti dodatno kompliciraju njegovu poziciju.
Rat bez jasnog kraja
Unatoč intenzivnim diplomatskim aktivnostima, sukob između SAD-a, Izraela i Irana i dalje se širi.
Iran i dalje blokira ključne pomorske rute za naftu i plin u Perzijskom zaljevu te nastavlja napade projektilima i bespilotnim letjelicama.
Analitičari upozoravaju da je ključno pitanje hoće li Trump pokušati smiriti situaciju ili dodatno pojačati vojni pritisak, navodi Reuters.
‘Predsjednik Trump ima loše opcije za završetak rata’, rekao je Jonathan Panikoff, bivši visoki obavještajni dužnosnik za Bliski istok. ‘Dio problema je što nije jasno što bi bio zadovoljavajući ishod.’
Diplomacija bez jamstva uspjeha
Trump je, prema navodima iz Bijele kuće, izrazio želju da izbjegne dugotrajan sukob i pronađe pregovaračko rješenje.
Svojim suradnicima poručio je da naglašavaju kako bi rat mogao trajati četiri do šest tjedana, no taj se scenarij sve više dovodi u pitanje.
Istodobno, Washington je Iranu poslao mirovni prijedlog u 15 točaka, no nije jasno postoji li realna šansa za dogovor. Teheran je prijedlog ocijenio nepravednim i nerealnim, iako nije potpuno isključio daljnje kontakte.
Prijetnje eskalacijom
Dok pokušava otvoriti prostor za pregovore, Trump paralelno povećava vojni pritisak.
U regiju se šalju dodatne američke snage, a predsjednik je zaprijetio i mogućom kopnenom operacijom ako Iran ne popusti.
‘Ako ne prihvate realnost trenutka, bit će pogođeni snažnije nego ikada prije’, poručio je dužnosnik Bijele kuće.
Analitičari upozoravaju da bi takav pristup mogao dovesti do dugotrajnog sukoba i dodatno destabilizirati regiju.
Hormuški tjesnac ostaje ključni problem
Bez ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte, teško je govoriti o stvarnom završetku sukoba. Iran zasad odbija dopustiti nesmetanu plovidbu, što izaziva šokove na globalnim tržištima energije.
Trump je izrazio nezadovoljstvo i europskim saveznicima, koji odbijaju poslati ratne brodove kako bi osigurali taj pomorski pravac.
Rizik političkih posljedica
Rat sve više utječe i na unutarnju politiku SAD-a. Prema anketi Reutersa i Ipsosa, Trumpova popularnost pala je na 36 posto, najnižu razinu od njegova povratka u Bijelu kuću.
Istodobno, rat je izrazito nepopularan među građanima, a republikanci su zabrinuti zbog mogućeg utjecaja na izbore za Kongres u studenom.
‘Najveća pogrešna procjena bila je podcjenjivanje iranskog odgovora’, smatra Jon Alterman iz Centra za strateške i međunarodne studije. ‘Iranci vjeruju da mogu izdržati duže od svojih protivnika – i možda su u pravu.’
Poruke koje zbunjuju tržišta
Trump istodobno šalje kontradiktorne poruke. S jedne strane pokušava umiriti financijska tržišta, najavljujući skori završetak sukoba, dok s druge prijeti novim vojnim udarima.
U jednom trenutku čak je zaprijetio uništenjem iranske energetske infrastrukture, ali je potom odgodio tu odluku kako bi dao priliku diplomaciji.
‘Trump šalje proturječne signale’, kaže Laura Blumenfeld sa Sveučilišta Johns Hopkins. ‘On je sam po sebi komunikacijski “magloviti ratni stroj” koji protivnike drži u neizvjesnosti.’
Bez lakog rješenja
Mogući scenariji uključuju završni snažan zračni udar nakon kojeg bi Washington proglasio pobjedu ili pak daljnju eskalaciju koja bi mogla uključiti i kopnene snage.
No svaki od tih poteza nosi ozbiljne rizike – od dugotrajnog rata do novih gospodarskih poremećaja i većih ljudskih gubitaka.
Za sada je jasno tek jedno: rat s Iranom ulazi u fazu u kojoj nema brzog i jednostavnog izlaza.