BLIŽE SE IZBORI

Imaju li oni rješenje za hrvatsko pitanje u BiH?

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 08.10.2014 13:24
  • Objavljeno 08.10.2014 u 13:24
Dragan Čović, Martin Raguž i Živko Budimir

Dragan Čović, Martin Raguž i Živko Budimir

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell/montaža: Maja Šurina

Ishod općih izbora u Bosni i Hercegovini zakazanih za 12. listopada trebao bi predstavljati uvod i u ustavne promjene odnosno rješavanje statusa Hrvata koji žive u toj zemlji, a kandidati za hrvatskog člana Predsjedništva BiH u predizbornoj su kampanji o tome uglavnom govorili tek u natuknicama

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović na svim predizbornim skupovima govorio je o tome kako će prva zadaća nakon izbora biti 'federalizacija BiH'.

'Prvo pitanje koje moramo riješiti je ustavna reforma BiH. Moramo osigurati federalizaciju BiH i ravnopravnost s drugim narodima. To nije podjela BiH, to je njezin spas. Trebamo izmjenu izbornog zakona koji će za sva vremena riješiti da jedan narod drugom ne bira predstavnike', ponovio je Čović pred svojim pristalicama na predizbornom skupu održanom ranije ovog tjedna u Travniku.

Uz to je kao buduće zadaće pobrojao poboljšanje socijalne politike, zaštitu branitelje i vrijednosti te hrvatskog jezika, kulturne baštine i nacionalnog identiteta u cjelosti.

'Moramo sačuvati svoj identitet. To je hrvatski odgovor', poručio je Čović.

Iako formulu o federalizaciji BiH uporno ponavlja gotovo mjesec dana, niti na jednom predizbornom skupu svojim pristalicama nije obrazložio što ona u stvari znači.

Ranije su pak Čović i HDZ BiH iznijeli prijedlog o uspostavi četiri federalne (teritorijalne) jedinice od kojih bi jedna bila Sarajevo kao glavni grad države.

Kritičari te zamisli u njoj su prepoznali prikriveno nastojanje da se zapravo uspostavi hrvatski entitet i to na teritoriju sadašnje Federacije BiH jer Čović nikada nije otvorio pitanje granica Republike Srpske i dijelova tog entiteta gdje su nekada Hrvati bili većinsko stanovništvo a tijekom rata su prograni ili izbjegli.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik u opširnom intervjuu kojega je početkom rujna dao komercijalnoj srbijanskoj "Hepi" televiziji ustvrdio je kako s Čovićem ima 'strateški sporazum'.

Po tom bi navodnom sporazumu o kojemu do sada nije bio dostupan nikav pisani trag Čović dobio punu Dodikovu potporu za uspostavu hrvatskog entiteta odnosno obnovu Herceg-Bosne s tim da granice RS ostanu neupitne.

Dodik je dodatno ustvrdio kako je ovakav strateški sporazum proistekao iz savjeta što ih je dobio od američke konzultantske kuće koju je angažirao kako bi popravio status vlasti RS koje su godinama bile sučeljene s jedinstvenom hrvatsko-bošnjačkom politikom poduprtom od strane međunarodne zajednice.

Sada su, ocijenio je Dodik, Bošnjaci ti koji su usamljeni pa Srbi i Hrvati mogu realizirati politiku kakvu žele pri čemu je krajnji cilj RS-a odvajanje tog entiteta od BiH.

O postojanju navodnog sporazuma s Dodikom predsjednik HDZ BiH Čovič nikada se nije javno očitovao no njegov glavni konkurent na predstojećim izborima predsjednik HDZ 1990. Martin Raguž svoju je izbornu kampanju temeljio na porukama da neće stajati iza bilo kakvih politika koje bi vodile podjelama BiH.

'Podvucimo crtu politikama koje zagovaraju podjele, otcjepljivanja i odricanja od naših višestoljetnih prostora', kazao je Raguž na predizbornom skupu u Orašju održanom istodobno kada je Čović bio u središnjoj Bosni.

Raguž u kampanji govori o funkcionalnoj državi BiH a malobrojnim preostalim Hrvatima rasutim po enklavama na entički očišćenim teritorijima poručuje kako je spreman zastupati njihove interese.

'Posavina je kroz povijest bila duša i srce Bosne i Hercegovine. Onima koji najavljuju referendum za otcjepljenje s ovoga mjesta želim poručiti kako neće uspjeti u svojim nakanama. Europska, demokratska i zaposlena Bosna i Hercegovina je moguća i bit će je', borbeno je poručio Raguž.

Jedva prikrivenu kritiku onoga što radi Čović gradeći prisne odnose s Dodikom uputio je kada je kazao kako je vrijeme da se 'podvuče crta pod hrvatsku politiku koja drži svijeću destruktivnim politikama'.

Raguž je u naknadnim istupima pojasnio kako i on podupire federalizaciju BiH no na osnovama koje neće imati veze s unutarnjim granicama povučenim u Daytonu.

'Cijelu BiH treba urediti konzistentno na federalni način. To znači uspostavu više federalnih jedinica koje bi se mogle zvati regijama, kantonima ili kako god no morale bi biti standardizirane', kazao je Raguž.

Sadašnji predsjednik Federacije BiH Živko Budimir koji se također kandidirao za hrvatskog člana Predsjendištva BiH, slično Ragužu kritičar je koncepta očuvanja sadašnjih granica RS-a.

'I ja sam za preustroj BiH u četiri regije ali ne tako da to budu tri entiteta i distrikt Sarajevo', kazao je Budimir u debatnoj emisiji na javnoj televiziji BHT 1 u kojoj je u utorak nastupio zajedno s Ragužem dok je Čović debatu sa svojim političkim suparnicima izbjegao.

Budimir drži kako je najoptimalnije rješenje za Hrvate ali i za sve druge narode koji žive u BiH koncept kojega je još 2005. godine predložila Biskupska konferencija BiH.

Po tom bi se dokumentu BiH trebala preustrojiti po regionalnom načelu pri čemu bi bila uspostavljena četiri funkcionalna kantona umjesto sadašnjih entiteta. Sarajevski, Banjalučki, Mostarski i Tuzlanski kanton ili regija formirali bi se po gospodarskim, prometno-komunikacijskim, prirodnim, povijesnim i geografskim kriterijima a po sastavu stanovništva bili bi multietnički.

Biskupi su u izradi ovog prijedloga vodili računa i o potrebi etničke ravnoteže i očuvanja prava svih naroda pa su tako konstatirali kako bi u novouspostavljenim jedinicama svaki konstitutivni narod morao imati najviše 40 posto a najmanje 30 posto udjela u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti kako niti jedan od naroda ne bi bio majoriziran.

Glavni tajnik Biskupske konferencije BiH Ivo Tomašević kazao je za Hinu kako ovaj prijedlog nikada nije dobio ozbiljniju političku potporu.

'Svima smo to poslali no na žalost reakcije jedva da je i bilo', kazao je Tomašević pojašnjavajući kako biskupi nisu željeli davati političke recepte ali su se osjećali obveznim ponuditi viziju izlaza iz kriznog stanja prouzročenog jačanjem entičkih podjela u zemlji započetih ratnim progonima.

Tomašević je kazao kako je želja biskupa bila i ostala vidjeti BiH kao multietničku zajednicu ne samo po formi nego i po strukturi što, na žalost, nije i zamisao brojnih političara.

'U izbornim se kampanjama koristi strah ljudi da će biti majorizirani te da će izgubiti prava i na tome se izbori i dobivaju a ne na programima', konstatira glavni tajnik BK BiH.

Tomašević je upozorio kako i oni koji danas najviše govore o ugroženosti Hrvata trebaju razmisliti o tome zašto je, primjerice, na području Mostarsko-duvanjske biskupije u kojoj su Hrvati većinsko stanovništvo u posljednje dvije godine evidentno smanjenje broja vjernika.

'A da ne govorimo o tome je li i koliko puta predsjednik najjače hrvatske stranke s predsjednikom RS uopće razgovarao o položaju Hrvata u tom entitetu. Ja to nigdje nisam vidio', kazao je Tomašević.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi