GRAD ZAGREB NE VIDI NIŠTA SPORNO

'I danas bismo registrirali udrugu 'Za dom spremni''

08.04.2014 u 11:06

Bionic
Reading

Nogometaš Josip Šimunić brani se pred nogometnim sudom da njegov uzvik 'Za dom spremni' nije bio ustaški pozdrav i da ga se zbog toga ne treba kazniti. Jedan od argumenata koje namjerava izložiti u obrani je i slučaj Udruge dragovoljaca HOS-a koja od 1998. godine u Hrvatskoj sasvim normalno funkcionira s frazom 'Za dom spremni' istaknutom na grbu. U zagrebačkom uredu za udruge i danas kažu da bi dozvolili registraciju ovakve udruge...

Šimunić priprema obranu pred arbitražnim sportskim sudom zbog pokliča 'U boj, u boj!' i 'Za dom spremni' nakon utakmice Hrvatske i Islanda. Kako su te povike u povijesti koristili pripadnici ustaškog pokreta koji je u Hrvatskoj, u Drugom svjetskom ratu, provodio holokaust, krovna nogometna organizacija Fifa razmatra treba li se nogometaša zbog toga kazniti. Šimunić je najavio da će kao svjedoke za svoju obranu pozvati čak ministre Antu Kotromanovića (obrana) i Arsena Bauka (uprava).

Naime, ministar Kotromanović pod svojim ministarstvom, u sastavu HV-a, vodi i specijalnu postrojbu 'Gromovi' koja u svojoj himni ima poklič 'Za dom spremni'. Bauk je pak, smatra očito Šimunićeva obrana, odgovoran jer u Hrvatskoj nesmetano djeluju udruge poput Udruge dragovoljaca HOS-a Grada Zagreba koji na grbu imaju natpis - 'Za dom spremni'.

U Zagrebu registrirano gotovo 12.000 udruga

U Zagrebu je do 7. travnja u 11 sati prijepodne bilo registrirano 11.997 udruga različitih vrsta djelatnosti. Koliko njih u svojim grbovima ima sporne znakove, parole ili simbole, nije sigurno, niti to tko provjerava.

Ministar uprave Bauk nije htio komentirati najavu da će biti pozvan na arbitražni nogometni sud, niti je htio komentirati postojanje udruge sa spornim pokličem na grbu. Rekao nam je tek da još utvrđuje sve činjenice vezane za tu udrugu: 'Nakon što utvrdimo sve činjenice vezano uz postupanje nadležnih tijela Grada Zagreba u ovom slučaju, te kad provjerimo dosadašnju sudsku praksu u sličnim situacijama, moći ćemo vam detaljnije odgovoriti.'

Dok ministar utvrđuje činjenice s nadležnim tijelima, mi smo pitali Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba kako je moguće da su dozvolili djelovanje udruge koja na grbu ima poklič 'Za dom spremni'. Pomoćnica pročelnika za udruge Dragica Kovač tvrdi nam da nema nikakvog zakona koji bi zabranio djelovanje navedene udruge.

'Da bismo zabranili nekome djelovanje, moramo se pozvati na neki propis. Kako nema propisa koji bi striktno zabranjivao korištenje baš toga izraza, nemamo se na što pozvati da toj udruzi zabranimo takav grb', rekla je Kovač. Kaže da su i oni sumnjali u to smiju li dozvoliti ovakav grb pa su zato, rekla je, istraživali i to preko interneta, odnosno Wikipedije koja je u Hrvatskoj već izazvala brojne kontroverze.

'Istraživali smo taj pozdrav na Wikipediji i našli smo da je to pozdrav koji se koristio i prije života bana Jelačića. Da nam danas netko dođe sa zahtjevom da želi osnovati udrugu s natpisom Za dom spremni, ne bismo imali argumenta da mu to odbijemo', kaže Kovač. Upitana kako je moguće da su se o tako delikatnoj stvari raspitivali preko Wikipedije ponovila je da nemaju zakon koji to određuje i da se svugdje drugačije tumači.

Ipak, da netko primjerice želi osnovati udrugu sa simbolom ustaškog slova 'U', Kovač kaže da to sigurno ne bi dozvolili jer je taj simbol 'notorna činjenica' za koju svi znamo što znači. 'Ne mislimo nikakve sankcije nametati Udruzi dragovoljaca HOS-a, osim ako se ne promijeni zakon koji to traži. Ako netko jasno kaže da je to protuzakonito, onda ćemo tražiti od udruge da to promijeni', kaže Kovač i ističe da je ova udruga uredna te da na vrijeme podnosi sva potrebna izvješća.

Inače, u Hrvatskoj je do početka ove godine bilo podignuto 13 prekršajnih prijava zbog pokliča 'Za dom spremni'. Samo je Prekršajni sud u Kninu donio presudu po tom pitanju i ustvrdio da je ta parola stari hrvatski pozdrav, a ne simbol mržnje.

Premda zaista ne postoji zakon koji je izrijekom zabranio baš tu frazu, počinitelje se može prekršajno goniti na osnovi tri zakona: Zakona o sprečavanju nereda na športskim natjecanjima, Zakona o javnom redu i miru, te Zakona o javnom okupljanju. U posljednjem se, primjerice, načelno ograničava sloboda govora zabranom poticanja na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju.