Srbija ne razmišlja o ukidanju Zakona o univerzalnoj nadležnosti za ratne zločine u SFRJ i nastavlja ga primjenjivati, izjavio je čelnik Tužiteljstva za ratne zločine Srbije Milan Petrović. Petrović je za Slobodnu Europu rekao da najave iz Hrvatske kako će blokirati pristupne pregovore Srbije s Europskom unijom ako bude primjenjivala taj zakon, ne utječu na rad srpskog tužiteljstva i otkrio da postoje aktualni predmeti za ratne zločine u kojima su osumnjičeni hrvatski državljani
Kazao je da bi stavljanje van snage Zakona o univerzalnoj nadležnosti dovelo do toga da ne bi mogli goniti ratne zločince i oni bi praktično mirno živjeli i izbjegli kaznenu odgovornost. Petrović tvrdi da je taj zakon od 2003. do 2011. primjenjivan bez ikakvih primjedbi s hrvatske strane.
'Jedan od hrvatskih branitelja prema kojima je Srbija postupala po ovom zakonu nedavno je bio i Veljko Marić', naveo je Petrović i dodao da se taj zakon primjenjuje i primjenjivan je u slučaju svakog izvršitelja ratnog zločina, bez obzira na njegovo državljanstvo, pa i u odnosu na državljane Hrvatske. Posljednji slučaj koji je okončan pred pravosuđem Srbije, podsjeća, slučaj je Veljka Marića koji je pravomoćno osuđen i po sporazumu Hrvatske i Srbije premješten u Hrvatsku na izdržavanje kazne zatvora.
Kaže i da Srbija podatke koliko je državljana Hrvatske trenutačno u predmetima Tužiteljstva i za koliko njih je Tužiteljstvo zainteresirano nema u službenim evidencijama.
'Ne pravimo razliku tko je čiji državljanin. Postupamo potpuno profesionalno. Gleda se ima li dokaza da je netko počinio ratni zločin. Ovaj je zakon u dubokoj suglasnosti sa svim pravilima međunarodnog prava i međunarodnog humanitarnog prava', naglašava Petrović. Navodi i da ima predmeta na kojima trenutačno Tužiteljstvo radi o ratnim zločinima na teritoriju Hrvatske, predmeta u kojima se sumnja da su ih počinili hrvatski državljani, među kojima su i hrvatski branitelji, javlja slobodnaeuropa.org.
Na pitanje zašto je za Srbiju važan taj zakon, Petrović odgovara da on sprečava da ratni zločinci mirno šetaju u zemljama bivše SFRJ time što su izašli iz republike u kojoj je bio rat, prešli u drugu i uzeli novo državljanstvo. 'Jedan broj njih došao je i u Srbiju. Ako bi ovaj zakon prestao važiti, oni bi praktički bili amnestirani', zaključuje Petrović.