Iako je svima jasno da Vlada mora potegnuti i nepopularne poteze kako bi smanjila deficit kako su to preporučili iz Europske komisije, čini se da mjere koje je danas prezentirao ministar financija Slavko Linić, u javnosti nisu pale na plodno tlo. Njima nije oduševljena ni oporba, ni sindikati, a pretjeranog veselja nema niti kod HUP-a
Nedavno predstavljena analiza Hrvatske udruge poslodavaca pokazala je da od zadiranja u II. mirovinski stup ni druge države nisu imale koristi, stoga ni ne čudi to što u HUP-u nisu oduševljeni prebacivanjem beneficiranih mirovina u I. mirovinski stup.
'Ako se retroaktivno uzima sav novac koji je uplaćen, to je jedan učinak koji će vrijediti jednu godinu za sljedeću godinu, međutim dugoročno ne rješava minus koji taj novac stvara kao deficit. To je rješenje koje prijelazno može osigurati smanjenje, ali dugoročno ćete imati problem da ćete to morati nadoknaditi iz prihoda ili nekih drugih rashoda kada taj novac ode iz fondova', prokomentirao je novinarima u Saboru generalni direktor HUP-a Davor Majetić
Osim preseljenja beneficiranih mirovina iz II. stupa, Linić je za ovu godinu najavio i uvođenje poreza na dobit od igara na sreću, a do 2016. i uvođenje poreza na nekretnine, poreza na kamate od štednje i poreza na kapitalne dobiti.
'To je ono što smo govorili da se prihodi ne bi trebali povećavati, naročito u ovom okviru koji imamo gdje je rast gospodarstva nula ili negativan. To će samo povećati doprinos javne vlasti u ukupnom prihodu države i tu porezno opterećenje nije dobro rješenje, jer neće osigurati rast gospodarstva. Rashodovna strana bi trebala biti ona koja će dugoročno osigurati smanjenje deficita i osigurati gospodarski rast', kazao je Majetić.
Treća je mjera i povlačenje dobiti iz javnih poduzeća, no upitno je kako će te tvrtke moći investirati ako im se uzme dio dobiti.
'Dobit je sada premala da bi mogli iz te dobiti investirati i stvarati investicijski potencijal. Ono što je važno za te investitore odnosno banke da mogu ostvarivati dobit na dugoročnom vremenu, da mogu i sutra i za pet godina ostvarivati dobit. Onda će moći dobiti kredite koji su daleko veći od te dobiti. Dobit je pitanje vlasnika što će s tom dobiti napraviti, ali je puno važnije kako je ta firma formirana, kako se vodi i koliki je njezin potencijal i konkurentnost', rekao je Majetić
Kao jednu od mjera Linić je spomenuo i povećanja naknada, što bi godišnje moglo iznositi oko 200 milijuna kuna. Upitan kako gleda na povećanje naknada za koncesije, Majetić je kazao da prvo treba vidjeti o kakvim se koncesijama radi.
'Ako su to koncesije za rudna bogatstva ili turizam, to će direktno utjecati na onaj dio koji nam je ovaj čas u najvećim problemima, a ima najveći potencijal – a to su metaloprerađivačka industrija i turizam', rekao je Majetić.
I direktor HUP-a prokomentirao je činjenicu da je smanjena prognoza rasta BDP-a sa 1,3 na 0,2 posto.
'Sigurno da će mjere koje se donose odmah usporiti učinak, no ono što moramo dobro komunicirati je što su planovi, što želimo napraviti, kojim mjerama ćemo to dugoročno postići i to će onda privući možda veći broj investitora jer vjeruju da u Hrvatskoj imaju nekakvu budućnost koja ima smisla. Naš je apel bio da se stvore preduvjeti da mi prestanemo toliko trošiti, da smanjimo potrošnju dok god nam prihodi to ne dozvoljavaju. Da pokažemo investitorima da možemo vraćati svoje dugove. Zaduživat ćemo se dalje, ali trebali bismo se zaduživati isključivo za razvoj, a ne za rješavanje minusa na tekućem računu', zaključio je Majetić
