U državi gdje prosječna neto plaća iznosi 1446 eura, a medijalna čak 200 eura manje, sve je glasnije pitanje koliki minimalac uopće omogućuje dostojanstven život. O rastu minimalne plaće i reperkusijama njenog potencijalnog povećanja u emisiji Otvoreno govore Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Mislav Balković, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Jović: Što može hrvatski radnik sa 750 eura neto plaće?

Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, osvrnuo se na osnovni iznos minimalca danas u Hrvatskoj. On iznosi s dodacima - 900-injak eura, te upitao što može hrvatski radnik sa 750 eura neto plaće. Kada govorimo o dodacima, ne mora značiti da svaki radnik dobiva određene dodatke, kazao je. Istaknuo je da je primio poziv od jedne žene, koja radi na minimalnoj plaći, koja je bila ogorčena i u očaju.

'Ogorčena je od slušanja ovih dana, unazad dva dana, prijedloge, odnosno zahtjeve određene grupacije poslodavaca da se ograniči plaća. Ne samo da je ove godine ona premala, nego da se ograniči i za 2026. godinu. I očajna je kako preživjeti sa tom plaćom. Razgovor je završio na sljedeći način, da su joj sindikati jedina nada i da bi ona bila zadovoljna, nećete vjerovati, sa 10 eura povišice', rekao je. Istaknuo je preporuku, odnosno direktiva Europske unije, koja govori da bi Hrvatska minimalna plaća trebala biti 60% medijalne brutto plaće ili 50%, prosječne plaće.

'Tako da upravo ovaj zahtjev naš od 1130 eura je na tragu toga da bude 66% medijalne plaće i 56% prosječne bruto plaće'.

Balković: Ako minimalna plaća prebrzo raste, riskiramo otpuštanja

Predsjednik HUP-a Mislav Balković poručio je da poslodavci nisu protiv rasta minimalne plaće, ali upozorava da gospodarstvo ne može izdržati tempo povećanja koji nadmašuje rast produktivnosti.

'Ideja HUP-a nije zamrzavanje plaća, nego održiv rast. Slažemo se i s Vladom i sa sindikatima da plaće trebaju rasti, pitanje je samo kojim tempom', rekao je Balković. Podsjetio je da je minimalna plaća u Hrvatskoj u pet godina porasla 92 posto, dok su ukupni prihodi zaposlenih porasli 72 posto. Međutim, dodao je - produktivnost ne raste dovoljno brzo. Najugroženijima smatra sektore tekstilne, metalne, drvne i prerađivačke industrije, koje, kaže, rade s profitnom maržom od oko 1 posto. Iznio je podatak da je tekstilna industrija prošle godine izgubila 11 posto radnih mjesta te poručio: 'Ako nastavimo ovim tempom, riskiramo nova otpuštanja'

Dodao je da u prerađivačkoj industriji radi oko 250 tisuća ljudi, od čega je 120 tisuća u najugroženijim granama. Zaključio je da Hrvatska treba težiti višim plaćama, ali uz realan tempo.

'Svi bismo htjeli postati Austrija ili Švicarska, ali ne možemo to postići za dvije ili tri godine. Treba nam više vremena da uskladimo troškove rada i vrijednost koju stvaramo', kazao je.

Piletić: Povećanje minimalne plaće na 1050 eura u 2026. godini

Mi smo trenutačno zemlja članica EU koja ima značajno veću stopu rasta minimalne plaće. Zato što smo mi na početku mandata vlade krenuli s 414 eura minimalne plaće, naveo je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. Govoreći o minimalnoj plaći i prijedlogu njenog povećanja, naveo je da će Vlada u petak donijeti odluku o visini minimalne plaće za 2026. godinu.

'Naš prijedlog će biti da se sadašnjih 970, ta minimalna plaća u idućoj godini iznosi 1050 eura. Dakle, to je povećanje nešto više od 8 posto za 2026. godinu, kazao je. Apostrofirao je hrvatsko gospodarstvo, kao najzaslužnijeg dionika rasta plaća u Hrvatskoj.

'Hrvatsko gospodarstvo je zaslužno za rast prosječne plaće u Hrvatskoj. Ako je vlada kroz svoje reforme i povećanje plaća u državnom i javnom sektoru tome doprinijela kao najveći poslodavac, tim nam je draže, napomenuo je. Kad uzmemo u obzir prosjek minimalne plaće u udjelu prosječne plaće, mi moramo držati se standarda koji nameće Europa kao društvo najrazvijenijih da od prosječne bruto plaće, minimalna primjerena, bi trebala iznositi 50%, ili ako uzmemo srednju medijalnu, onda ta minimalna plaća treba iznositi 60 posto', rekao je. Piletić je naglasio da od rada i od plaće se treba najprimjerenije i dostojanstveno živjeti.

'Ne možemo dopustiti da ne povećanjem minimalne plaće imamo dio radnika koji od svoje plaće ne mogu preživjeti taj mjesec. I zbog toga standard europski jest da rast prosječne plaće prati i rast minimalne plaće', ustvrdio je.

Komentiravši konkurentnost, Piletić je naglasio podršku Vlade u iznosu od 150 milijuna eura.

'Podsjetit ću da svake godine Vlada izdvaja preko 150 milijuna eura podrške kroz program Mjere aktivne politike zapošljavanja. Gdje upravo nudimo poslodavcima osposobljavanje, prekvalifikaciju, dodatno usavršavanje i sustav vouchera kojim zapravo želimo osnažiti da naš domaći radnik bude što konkurentniji', naveo je.

'Ulaganja gotovo stala'

Balković je upozorio da je hrvatsko gospodarstvo sve manje profitabilno, a ulaganja gotovo da su stala.

'Neto profitna marža hrvatskog gospodarstva iznosi 5,9 posto, dok je u europskom prosjeku dvostruko veća. U industrijama poput tekstilne i prerađivačke marža je ispod 1 posto, a u proizvodnji hrane oko 4,5 posto', kazao je Balković. Troškovi rada i sirovina stalno rastu, dok tvrtke s minimalnom dobiti ne mogu ulagati u razvoj ni održavati konkurentnost, kazao je i nastavio: 'Kada završite godinu s gotovo 0% dobiti, jasno je da ne možete ulagati. Strojevi zastarijevaju, proizvodnja gubi vrijednost i to postaje borba za opstanak'.

Istaknuo je da su privatne investicije porasle tek 0,4 posto prošle godine te da su dosadašnje državne mjere bile nedostatne jer su trajale kratko i obuhvatile samo radnike s minimalnim plaćama.